Svaka treća žena u Evropi trpjela je od svoje 15. godine neki vid nasilja, dok je u prošloj godini svaki drugi nasilnik u Crnoj Gori kažnjen zatvorskom kaznom. To je poručeno na juče održanom okruglom stolu „Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja”.
Šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav poručio je da rodno zasnovano i nasilje nad djecom predstavljaju najgore oblike diskriminacije, naglasivši da svako mora ustati protiv takvog okrutnog djelovanja. Orav je naveo da je Crna Gora u julu prošle godine krivično zakonodavstvo usaglasila sa Istanbulskom konvencijom, ali da se ta konvencija sporo primjenjuje.
– Efikasni servisi za podršku žrtvama su nešto što tek treba obezbijediti zajedno sa pristupačnijom pravnom pomoći – smatra Orav.
Podsjetio je da je Evropska komisija u poslednjem izvještaju ocijenila da su u Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ozbiljan razlog za brigu. Orav je naglasio da žrtve nasilja moraju imati pristup pravdi.
– Zakonodavni okvir, prevencija, podizanje svijesti i podrška žrtvama su važni elementi, ali sistematske promjene dolaze samo sa adekvatnim odgovorom građanskog krivičnog sistema na nasilje, jer neadekvatan odgovor sudstva i neadekvatna pravna pomoć čini žrtve obeshrabrenim da prijave nasilje – ocijenio je Orav.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica naglasila je da u najvišoj sudskoj instanci vode računa da žene koje trpe nasilje svoje pravo ne traže u tišini svog doma, već u domu pravde. Prema njenim riječima, prepoznali su prostor za napredak u zaštiti žrtava nasilja nad ženama i u porodici, poručujući da će i u daljem radu jačati ljudske i tehničke kapacitete službe za podršku, kao i njihovu vidljivost.
Medenica je ukazala da je prisutan fenomen porasta krivičnih djela nasilja u porodici. Prema njenim riječima, u 2014. godini kazna zatvora je izrečena u samo 27 odsto takvih predmeta, dok je prošle godine taj broj porastao na 50 odsto.
– Ovako orijentisana kaznena politika sudova jasno ukazuje na opredijeljenost sudstva da kazne koje se izriču činiocima ovih krivičnih djela budu srazmjerne njegovoj težini, a u cilju postizanja prevencije nasilja u porodici – naglasila je Medenica.
Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković rekao je da statistički podaci, kako u državama Evropske unije (EU), tako i u Crnoj Gori, ukazuju na alarmantan broj žrtava nasilja nad ženama. On se pozvao na rezultate agencije EU za osnovna prava, koji pokazuju da je skoro svaka treća žena u Evropi pretrpjela neki oblik nasilja od 15. godine.
– Zabrinutost EU i obeshrabrujući statistički podaci pozivaju na osnaživanje kapaciteta svih institucija u ovoj oblasti, prije svega pravosuđa i policije kako bi se obezbijedila jača zaštita žena od nasilja – naveo je Drašković.
On je istakao da jačanje kapaciteta institucija nije jedini, niti najvažniji mehanizam borbe, posebno ako se ima u vidu da je jedan od ključnih problema u borbi protiv nasilja nad ženama sistemsko neprijavljivanje nasilja. Prema njegovoj ocjeni, drugi sistemski problem koji se javlja u primjeni Istanbulske konvencije su značajne finansije koje država potpisnica mora da izdvoji u svrhu primjene odredaba konvencije.
– Brojni međunarodni i regionalni instrumenti su prepoznali da je diskriminacija uzrok i posledica nasilja nad ženama – upozorio je on.
Podsjeća da je Crna Gora jedna od prvih država koja je potpisala i ratifikovala Istanbulsku konvenciju, čime je preuzela obavezu da mijenja zakone, uvede praktične mjere i obezbijedi resurse za efikasnu prevenciju i sprečavanje nasilja nad ženama i u porodici.
– Mehanizme međunarodne zaštite ne treba shvatiti kao zamjenu za nacionalne i mjere koje se preduzimaju u cilju primjene standarda ljudskih prava. Obaveza i odgovornost svake države potpisnice neke konvencije je da omogući ostvarivanje ljudskih prava svih koji su pod njenom jurisdikcijom – naglasio je Drašković.
A.O.

Država odgovorna ako ne spriječi nasilje

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Podgorici Angela Longo saopštila je da je nasilje nad ženama, uključujući i porodično, prisutno u svim državama članicama SE i istakla da borba protiv nasilja nije izazov jedino za Crnu Goru. Poručila je da ratifikacija Istanbulske konvencije nije dovoljna, jer, kako je navela, neki pravni standardi ostaju samo na papiru.
-Obaveza je svih država da preduzmu sve mjere kako bi spriječile nasilje nad ženama, zaštitile žrtve i procesuirale počinioce takvih krivičnih djela. Propust da se to učini, učinio bi državu odgovornom, jer Istanbulska konvencija ne ostavlja prostora za dileme da između muškaraca i žena mora postojati jednakost – naglasila je Longo.