Novi Nacrt zakona o državnoj upravi jača poziciju premijera Duška Markovića i omogućava mu šire nadležnosti, smatraju u nevladinom sektoru. Nacrt novih zakonskih rješenja objavljen je prije nekoliko dana na sajtu Ministarstva javne uprave.
Istraživač javnih politika Instituta Alternativa Milena Milošević kazala je za „Dan” da ni uz ovaj Nacrt zakona nijesmo dobili detaljnije obrazloženje i analizu uticaja, koji bi nam približili razloge uvođenja organa uprave, a koji bi bili direktno „podređeni” predsjedniku vlade.
To je omogućeno novim članom 23 Nacrta zakona o državnoj upravi, koji tretira organe uprave, a koji u jednom dijelu glasi: „... zbog međuresornog ili posebnog značaja oblasti u kojoj vrši poslove, organ uprave može biti neposredno odgovoran predsjedniku vlade...”
– Mogućnost osnivanja službi za vršenje stručnih poslova za više ministarstava dosad je bila propisana Uredbom o Vladi, gdje joj je, po mom mišljenju, i mjesto, pri čemu bi najbolje rješenje, imajući u vidu česte reorganizacije i poslova i službi, bilo da se posebnim zakonom uredi organizacija vlade – rekla je Miloševićeva.
Dodala je da se ovako „miješaju poslovi uprave, koji treba da se obavljaju u što većoj mjeri samostalnije, uz jasan otklon od političkog nivoa i nezavisno od mandata vlade kako bi se građanima obezbijedio kontinuiran kvalitet pružanja upravnih usluga, i poslovi koji zavise od trenutnog sastava vlade i podložni su kreativnim tumačenjima”.
– U Crnoj Gori smo naučili da budemo oprezni sa odredbama koje počinju riječju „izuzetno”, jer vrlo lako mogu postati pravilo. Ukoliko se pod ovim predlogom pokušava naći rješenje za upravljanje procesom evropskih integracija, bolji pristup bi bio da se direktno i eksplicitno ovi poslovi izdvoje na pravno predvidiv način – izjavila je Miloševićeva.
Kazala je i da, ako se već insistira na ovom rješenju, onda se buduća kancelarija za evropske poslove mora vezati za vladu, a ne za njenog predsjednika, jer Ustav i zakoni prepoznaju Vladu kao kolektivno tijelo, a ne premijera kao posebnu instituciju.
– U suprotnom će se aktom, koji bi navodno trebalo da unaprijedi odgovornost stručnog kadra u upravi, kroz insistiranje na upravljačku samostalnost, otvoriti prostor za direktnu političku podređenost administracije, jer se „međuresorni i posebni značaj” mogu različito tumačiti – rekla je Miloševićeva.
Dodala je da je posebno zanimljivo i to da u Nacrtu zakona nema organa u sastavu ministarstava.
– Vlada je u Nacrtu jedne analize prepoznala da ovaj institut, uveden 2012. godine, nije doprinio racionalizaciji uprave i da je zakomplikovao linije odgovornosti. Primjera radi, Uprava policije i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, koji su u sastavu ministarstava unutrašnjih poslova i pravde, među organima su koji najviše novca crpe iz državnog budžeta na sporove koji se vode protiv njih. Međutim, umjesto da unaprijede inspekcijski nadzor i podstaknu korišćenje mehanizama utvrđivanja odgovornosti (disciplinske, materijalne, pa i krivične, ukoliko je neophodno), predlagači zakona zauzimaju radikalno drugačiji pristup koji pojedine organe uprave može u potpunosti izuzeti iz domena ministarstava, a ne nudeći razloge koji opravdavaju takvo rješenje – kazala je Miloševićeva.Vl.O.
)){kind=small}
