Stanje u muzeju nedopustivo je loše, što je rezultat višedecenijskog zanemarivanja osnovnih muzejskih aktivnosti, kao i neadekvatne opremljenosti, te nedostatnog nivoa obučenosti dijela stručnog kadra, kazala je juče u izjavi za „Dan” dosadašnja direktorka Narodnog muzeja Crne Gore Vjera Borozan. Ona je za nerješavanje problema u toj instituciji okrivila sadašnjeg ministra kulture Aleksandra Bogdanovića.
Vlada Crne Gore je prije dva dana na sjednici, u okviru kadrovskih pitanja, razriješila Borozan dužnosti direktorice.
– Nakon preuzimanja funkcije direktorke Narodnog muzeja Crne Gore u avgustu prošle godine posvetila sam se, prije svega, profesionalnom i stručnom radu u pravcu uspostavljanja osnovnih muzeoloških standarda u ovoj instituciji. Svoje djelovanje započela sam prijeko potrebnim stručnim analizama u cilju detektovanja problema sa kojima se pomenuta institucija suočava – kazala je Borozan.
Dodala je da je došla do spoznaje da je stanje u muzeju nedopustivo loše.
– Što je bio rezultat višedecenijskog zanemarivanja osnovnih muzejskih aktivnosti, kao i neadekvatne opremljenosti te nedostatnog nivoa obučenosti dijela stručnog kadra. Disfunkcionalna i sa muzeološkog aspekta sasvim zapuštena javna ustanova za samo par mjeseci pokrenuta je sa mrtve tačke.
Jedna od presudnih prepreka na putu ka rješavanju problema u Narodnom muzeju, bio je, po mom mišljenju, krajnje problematičan pristup Ministarstva kulture na čelu sa Aleksandrom Bogdanovićem – kazala je Borozan.
Dodala je kako smatra da ne treba ni naglašavati koliko joj je u pravcu rješavanja svih nagomilanih problema bila neophodna upravo relevantna i kvalitetna saradnja sa Ministarstvom kulture.
– Ukratko, ministarstvo koje je decenijama svjedočilo i tolerisalo gomilanje problema u Narodnom muzeju, sada nije bilo spremno da na adekvatan način i u potrebnoj mjeri i sinergiji podrži potrebne promjene. Čini se kao da stručno i profesionalno rukovođenje ovom institucijom u cilju normalizovanja stanja u njoj nije bio prioritet. Jasno je da muzej mora da ispunjava zakonom propisane norme, ali čudi intenzitet pritiska da se to ispuni u ekstremno kratkom i nerealnom roku, iako se na pasivnost muzeja po tom pitanju žmurilo decenijama – rekla je Borozan. Dodala je da joj je funkcija direktorke vodeće institucije kulture u našoj zemlji bila povjerena kao međunarodno afirmisanom stručnjaku i profesionalcu.
– Stanje u kome sam ovu instituciju zatekla bilo je alarmantno. Savjesno ulažući ogromne napore, zajedno sa stručnim timom kolega iz muzeja i spoljnim saradnicima, nastojala sam da obezbijedim uslove da Narodni muzej u najkraćem mogućem roku postigne potpunu funkcionalnost. Nažalost, nakon svega, čini se da je moje postavljanje na funkciju bio samo svojevrsni eksces i da svi pomenuti napori, međunarodno iskustvo i znanje stečeno na univerzitetima u inostranstvu, evidentno nijesu potrebni niti cijenjeni – smatra Borozan.
Istakla je da je za vrijeme njenog djelovanja shvatila da su ipak poželjnije vještine i znanja, koje, doduše, ne možete steći ni na jednom evropskom univerzitetu, ali koji vam ovdje kod nas ipak obezbjeđuju opstanak na rukovodećoj funkciji.
– Moj cilj nije bio opstanak na poziciji direktorke, već u prvom redu pokretanje i realizacija ozbiljnih promjena koje bi definitivno učinile Narodni muzej funkcionalnom i relevantnom institucijom. Sada, nakon deset mjeseci intenzivnog rada, koji je na kraju rezultirao odlukom o mom razrješenju mogu samo da zaključim da se postignuća vrednuju određenim mjerilima koja su meni strana i u najmanju ruku neobjašnjiva – rekla je Borozan. Zahvalila je svima koji su zajedno sa njom bili spremni da rade na osvajanju i razvoju savremenih muzeoloških praksi i standarda.Vl.O.