Aktuelni Zakon o slobodnom pristupu informacijama je loš, iz njega se moraju izbrisati neki krajnje sporni i kontradiktorni članovi i mora se uskladiti sa međunarodnim standardima. Vlast je netransparentnim izmjenama tog zakona u prošloj godini ograničila građane i predstavnike nevladinog sektora da otkrivaju zloupotrebe, korupciju i organizovani kriminal u državnim organima, ocijenjeno je na okruglom stolu „Usklađenost Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa međunarodnim standardima”, koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Direktorica Access Info Europe Helen Darbišir kazala je da samo neke izuzetne informacije mogu biti ograničene za javnost zakonskim rješenjima.
Derbišir je istakla da se moramo fokusirati na negativne aspekte sadašnjeg zakona, a to se, kako je objasnila, prije svega odnosi na član 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, „koji sadrži niz isključenja koja su neprihvatljiva i u suprotnosti su sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore, te imaju negativan uticaj na praksu”.
– Pravo na slobodan pristup informacijama podrazumijeva pristup svim informacijama, a to pravo podrazumijeva izuzetke koji moraju biti ograničeni u skladu sa javnim interesom. Nije prihvatljivo da prvi član Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisuje da će pravo na pristup i korišćenje biti u skladu sa tim zakonom. Član 1 je, takođe, i kontradiktoran, jer navodi da se na određene informacije ne odnosi ovaj zakon, već druge norme – kaže direktorica Access Info Europe.
Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković je istakla da Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja jedan od najvećih poklona u borbi protiv korupcije i razlitičih vrsta zloupotreba.
– Od kada je 2005. godine usvojen, Zakon je kao kiseonik za borbu protiv korupcije i njime smo uspjeli da otkrijemo i preveniramo brojne slučajeve korupcije. Da nije bilo tog zakona nikad ne bismo imali osuđujuću presudu u slučaju Svetozara Marovića, nikad ne bi bile otkrivene malverzacije bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, ne bi bilo ni slučajeva vezano za predsjednika opštine Bar Žarka Pavićevića, otkrivenih veza narko-klana Darka Šarića sa crnogorskom vlašću... To, nažalost, znaju korumpirani funkcioneri, zbog čega rade sve što mogu da mijenjaju taj zakon – rekla je Ćalović Marković.
Dodala je da je zakon izmijenjen u krajnje problematičnoj tajnoj proceduri „bez učešća laičke i stručne javnosti“.
– Čak ni državne institucije koje sprovode taj zakon, a prvenstveno Agencija za slobodan pristup informacijama nije imala pristup izmjenama, koje su obavljene daleko od očiju javnosti prošle godine. Ne postoji ni zapisnik sa sjednice odbora na kojoj su neki, nama nepoznati poslanici, predložili izmjene propisa – istakla je Ćalović Marković.
Predstavnica Evropske komisije Maja Smrkolj izjavila je da je pravo na pristup informacijama jedno od fundamentalnih prava za dobru administraciju i transparentnost javne uprave.
– Pravo na pristup informacijama je od javnog interesa, značajno je za kontekst pristupanja Evropskoj uniji. To pravo je u direktnoj povezanosti sa pravom na slobodu govora i pravom na političku participaciju, uključujući pravo glasa – rekla je Smrkolj. Predstavnica Ministarstva javne uprave Jadranka Vukčević istakla je da je prioritet stvaranje uslova za punu implementaciju zakona.
– Poseban značaj zakona je u njegovoj kontrolnoj funkciji, putem koje građani i drugi subjekti mogu ostvariti neposredan uvid u rad organa vlasti, što je i instrument za sprečavanje lošeg poslovanja, postupanja, zloupotrebe ovlašćenja i korupcije. Njime se predviđaju i ograničenja pristupu informacijama, čime se uspostavlja ravnoteža između prava javnosti da zna i potrebe da se spriječi prekomjerno ugrožavanje legitimnih interesa od objavljivanja informacije – navela je Vukčević.
Dodala je da je kroz akcioni plan za sprovođenje strategija reforme javne uprave do 2019. godine prepoznat prostor za dodatno unapređenje zakona vezanog za slobodan pristup informacijama.Vl.O.

Za godinu poslao 2,5 hiljada zahtjeva

Na okruglom stolu saopšteno je i da aktuelni Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava i zloupotrebe koje pojedini koriste za ličnu zaradu.
– Imamo slučaj da je tokom prošle godine samo jedan čovjek, vjerovali ili ne, podnio preko 2,5 hiljada zahtjeva za slobodan pristup informacijama jednoj školskoj ustanovi. Pa se onda utalio sa svojim stanodavcem, pa je i on podnio još nekoliko stotina. I onda kada nijesmo mogli da stignemo da odlučimo po žalbama, žalili su se sudu na ćutanje administracije, što su koristili za ličnu zaradu. Novim izmjena zakona i taj segment potencijalnih zloupotreba morao bi da se predvidi i spriječi – podsjetio je član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović.