Gotovo 65.000 građana Crne Gore prima neki vid socijalnog i materijalnog davanja (dječji dodatak, materijalno obezbjeđenje, ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć), pokazuju podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja. Prema junskim podacima, dječji dodatak je primalo 15.187 mališana, MOP 31.638 članova porodica, dok je ličnu invalidninu i dodatak za njegu i pomoć dobijalo 2.495, odnosno 15.341 lice.
Predsjednica humanitarne fondacije Banka hrane Marina Medojević ocijenila je povodom 9. avgusta, Međunarodnog dana siromašnih, da u Crnoj Gori ne postoji ozbiljan pristup problemu siromaštva te da su zvanični podaci o broju nezaposlenih i korisnika socijalne pomoći fingirani.
– Kako godinama u Crnoj Gori nemamo evidenciju o broju siromašnih, postoje velike sumnje da su zvanični podaci o broju nezaposlenih i korisnicima socijalne pomoći fingirani, kako bi se pokazalo da Vlada uspješno radi, pa ne možemo govoriti o ozbiljnom pristupu problemu siromaštva – izjavila je Medojevićeva.
Podsjetila je da je Crna Gora 2013. godine imala poslednje zvanične podatke o siromaštvu. Medojevićeva smatra da se situacija mnogo izmijenila i da, pored već prisutnog siromaštva višečlanih, jednoroditeljskih, raseljenih i porodica čiji su članovi osobe sa invaliditetom, onih čiji su članovi nezaposleni, RAE populacije, penzionera sa najnižim primanjima, imamo i „novo siromaštvo”. Pojasnila je da se „novo siromaštvo” odnosi na mlađe osobe koje su zaposlene, ali imaju vrlo mala primanja i ne mogu samostalno da žive.
– Često od najviših zvaničnika u Crnoj Gori slušamo kako država ostvaruje najviše stope rasta u Evropi, hvalimo se rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP), a znamo da ogroman dio naroda živi u nemaštini – upozorila je Medojevićeva.
Ona je kazala da se zarada korporacija obračunava kao nacionalno bogatstvo države u kojoj njena filijala posluje, čak i kada je odmah transferisana u zemlju sjedišta kompanije.
– Novac odlazi iz države odmah, a naša statistika tvrdi da pripada njoj – dodaje ona.
Medojevićeva navodi da na rast BDP-a direktno utiču i krediti, pa što se država više zadužuje u inostranstvu – veći je BDP. Takođe, upozorava da se Crna Gora primakla nivou javnog duga od 80 odsto svog BDP-a, što je, kako dodaje, izazvalo ozbiljna upozorenja iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke.
Prema njenim riječima, crnogorski zvaničnici su „rat siromaštvu” najavili još 2003. godine, a rezultate, kako je navela, vidimo svi. Medojevićeva smatra da je obrazovanje najvažnija strategija u smanjenju siromaštva i da je problem ranog napuštanja školovanja ozbiljan indikator siromaštva.
– Jasno je da su to djeca iz siromašnih porodica. Trebalo bi osmisliti sistem stipendiranja u kojem stipendije ne bi bile poklonjene, nego bi stipendista imao obavezu da je vrati kada se zaposli – pojasnila je ona.
Predsjednica organizacije Banka hrane je kazala da uglavnom studiraju djeca roditelja sa visokim obrazovanjem što, kako je navela, govori u prilog tezi o reprodukciji siromaštva i o tome da je socijalna mobilnost vrlo slaba.
– Ako je četvoročlanoj porodici, prema proračunu statističara, potrebno 256 eura za hranu, prosta računica pokazuje da dnevno za ishranu potroše oko osam eura, što je malo više od dva eura po osobi – navela je Medojevićeva.
Kako je kazala, u Crnoj Gori je stopa nezaposlenosti nešto iznad 20 odsto, a zaposleno je oko 150.000 ljudi. Naglašava da skoro 83.000 radnika prima zaradu do 250 eura, te da polovina njih prima minimalnu platu od 193 eura, dok trećina zaposlenih neredovno prima plate.
– Najbrojniji su zaposleni u trgovini, plata im je od 250 do 300 eura. Dvije trećine radnika prima zaradu ispod 500 eura, koliko zvanično iznosi prosječna plata, što dovodi u pitanje način njenog obračuna - rekla je Medojevićeva.
Naglašava da penzijski sistem sprečava siromaštvo, te da je to razlog zbog kog država mora povećati iznos minimalnih penzija. Ona je kazala da dječji dodatak, takođe, utiče na smanjenje siromaštva, pa je neophodno da ga primaju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica.A.O.

Tošković: Građani koru hljeba traže po kontejnerima

Predsjednik podgoričkog odbora Radničke partije Radovan Tošković ocijenio je da se Crna Gora može uporediti samo sa afričkim zemljama kada je siromaštvo u pitanju. Kako je rekao, najbolja slika crnogorskog društva pod ovim režimom su građani koji komad hljeba traže po kontejnerima.
– Narod živi u teškim uslovima, a slika crnogorskog društva najbolje se može vidjeti rano ujutru, kad veliki broj građana po kontejnerima traži parče hljeba. To je slika crnogorskog života pod ovim režimom – ocijenio je Tošković za „Dan”.
Kako smatra, Monstatove analize o potrošačkoj korpi nijesu realne.
– Svi smo svjedoci ekonomske stvarnosti. Sa dva eura dnevno za hranu može da se preživi, ali kako? Ova vlast nas je pustila da živimo logoraškim životom. Puna su nam usta Evrope, a nikako da se približimo evropskim standardima i vrijednostima – dodao je on.