Za prvih šest mjeseci ove godine, inspektori su zabranili uvoz 652.382 kilograma hrane, dok je u istom periodu na crnogorskom tržištu uništeno 9,2 tone različitih vrsta proizvoda hrane životinjskog i neživotinjskog porijekla, kazala je u razgovoru za „Dan“ direktorica Uprave za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove Vesna Daković. Ona je saopštila da su od početka godine do danas u Crnu Goru uvezene dvije pošiljke piletine iz Brazila u količini od 52.000 kilograma, te da su obje bile ispravne na sve parametre bezbjednosti.
Prema podacima koje je Daković dostavila „Danu“, zabranjen je uvoz 167.819 kg banana, 122.000 kg krompira. Po količini štetnih proizvoda za koje je izrečena zabrana uvoza su i hrana za životinje, stočni kukuruz, potom 43 tone limuna, 40 tona alkoholnih i bezalkoholnih pića, 31.285 kg paprika, 25.000 kg brašna, te tone ananasa, jabuka, nektarina, mandarina, grožđa, ribe i dr. Na tržištu je uništeno 11.386 komada jaja, 362 kg meda i 78 litara maslinovog ulja.
Daković je naglasila da se za ovogodišnju sezonu Uprava za bezbjednost hrane još bolje pripremila nego lani, dodajući da je donesen Akcioni plan za kontrolu bezbjednosti hrane u turističkoj sezoni.
– U skladu sa tim planom izvršene su pojačane kontrole na unutrašnjem tržištu i na graničnim inspekcijskim mjestima u predsezoni. U skladu sa rezultatima pojačanih kontrola u predsezoni i procjenom rizika, nastavljena je kontrola hrane i u sezoni. Ovakvo plansko postupanje i predani rad svih zaposlenih u Upravi, a posebno inspektora na terenu, doveli su do toga da sigurnošću možemo reći da je obezbijeđen visok stepen bezbjednosti i kvaliteta hrane koja se nalazi na tržištu Crne Gore, kako u turističkoj sezoni, kada je značajno povećan obim hrane na tržištu, tako i van sezone – kazala je Daković za „Dan“.
Naglasila je da su od početka ove godine do danas uvezene dvije pošiljke piletine iz Brazila u ukupnoj količini od 52.000 kg.
– U skladu sa praksom kontrole u Crnoj Gori (koja je mnogo stroža od kontrola u zemljama Evropske unije) gdje se 100 odsto pošiljki mesa iz Brazila ispituje na 100 odsto parametara bezbjednosti, obje uvezene pošiljke su ispitane. Utvrđeno je da u potpunosti odgovaraju svim zahtjevima bezbjednosti i kvaliteta, pa im je kao takvima dozvoljeno stavljanje u promet na tržište Crne Gore – saopštila je ona.
Daković ističe da često netačne i proizvoljne informacije stvore pogrešnu sliku o nekom proizvodu, navodeći da u slučaju hrane one imaju posebnu težinu jer izazivaju paniku među potrošačima.
– Takav je upravo slučaj bio i sa brazilskom piletinom. Naime, plasirane su javnosti informacije o navodnom nebezbjednom pilećem mesu koje dolazi iz Brazila, koji je ujedno i najveći proizvođač pilećeg mesa u svijetu. Niko ne može da cijeni bezbjednost mesa a da nema laboratorijske analize kojima se bezbjednost potvrđuje ili opovrgava. Naravno, analize moraju biti urađene u skladu sa propisanim metodama i po propisanim parametrima za bezbjednost da bi takve analize bile validne i na osnovu njih mogla da se cijeni bezbjednost sve hrane, pa tako i mesa – istakla je ona.
Inspekcije Uprave, kako je saopštila, intenzivno sprovode kontrolu na unutrašnjem tržištu, u skladu sa Planom kontrola i monitorinzima za bezbjednost hrane. Daković je navela da se u okviru tih kontrola vrši i ispitivanje aditiva u hrani. Prema njenim riječima, subjekti u poslovanju hranom pokazuju konstantno sve veći stepen odgovornosti i svi imaju svoje programe kontrola, odnosno samokontrole, u skladu sa kojima vrše analizu i aditiva u svojim proizvodima.
– Ovlašćene laboratorije vrše ova ispitivanja u skladu sa propisanim metodama i zaista u periodu od kada je inspekcija dio Uprave za bezbjednost hrane nije zabilježen nijedan slučaj nedozvoljenih aditiva u mesu i proizvodima od mesa – tvrdi Daković.
Direktorica Uprave je kazala da im je od početka godine prijavljen jedan slučaj potencijalnog trovanja hranom u hotelu na Primorju.
– Ova prijava je bila prije početka turističke sezone. Preduzete su sve mjera u skladu sa propisima. Međutim, nakon daljeg istraživanja od strane inspektora za hranu, sanitarnih inspektora i epidemiološke službe, nije utvrđeno da je u pitanju slučaj „trovanja“ izazvan hranom – objasnila je ona.
Na pitanje da li postojeći broj inspektora može postići trenutni obim rada i da li postoji potreba za jačanjem inspekcijskih službi, Daković je rekla da je trenutno angažovano 14 inspektora za hranu i 10 veterinarskih inspektora koji po ovlašćenju rade poslove kontrole i nadzora hrane životinjskog porijekla.
– Sa brojem od 24 inspektora Uprava postiže kontrolu prema Planu službenih kontrola, ali i ad hok kontrole, po inicijativama građana i posebnim kontrolama koje Uprava sprovodi. Ipak, svi ovi inspektori predano rade i van radnog vremena kako bi se postigao zaista ogromni obim posla za koji su nadležni. Tako da odgovor na pitanje može biti da, jer inspektori stižu da završe sve svoje radne zadatke, ali sa većim brojem inspektora oganizacija rada bi bila mnogo lakša, a opterećenost inspektora manja – naglasila je ona.
A.O.