Promocijom spomen-knjige „Zadnja linija odbrane”, u foajeu Dvorane Park u Herceg Novom, u ponedjeljak 1. oktobra u 12 časova, njen priređivač Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore obilježiće 27 godina od pogibije 24 i ranjavanja preko 50 vojnika JNA u graničnom pojasu sa opštinama Herceg Novi i Trebinje. Tom prilikom će evocirati uspomene na 316 vojnika iz Crne Gore poginulih u ratovima 1991/1999. godine, od kojih je 26 iz Herceg Novog.
Udruženje podsjeća da su „1. oktobra 1991 godine hrvatske paravojne formacije skupljene s konca i konopca”, u sačekušama u Čepikućama i Osojniku, granatiranjem položaja jedinice JNA u Ivanici i snajperskim djelovanjem u Grabu, ubile crnogorske rezerviste Ranka Bojića, Vojislava Bulatovića, Tomislava Bulatovića, Rasima Muradbašića, Željka Panduricu, Milovana Smolovića, Radisava Srdanovića, Minju Delibašića, Milutina Nikolića, Petra Nikčevića i Vukolu Jaćimovića, kao i rezerviste vezane rođenjem i porijeklom za Crnu Goru Miliju Lučića i Zorana Kovačevića.
– Cilj ovog podmuklog terorističkog napada na vojnike JNA, u vrijeme kad Predsjedništvo SFRJ još nije bilo proglasilo stanje neposredne ratne opasnosti, bio je uvlačenje JNA i Dubrovčana u rat i zauzimanja strateški važnih položaja u graničnom pojasu sa Crnom Gorom. Danas je jasno da ni JNA, ni Novljani, a većinom ni Dubrovčani, nijesu htjeli rat, ali ga je, zbog planiranog napada na Srbe i njihovog progona, htjela Hrvatska. O tome jasno svjedoče brojne izjave hrvatskih zvaničnika, među kojima: Franja Tuđmana – da je Hrvatska mogla steći nezavisnost bez rata, te da na Srbe u Hrvatskoj treba izvesti napad tako da praktično nestanu; Stjepana Mesića – da će oteti oružje „Kadijevićkoj soldateski”, te da se ni 30 odsto Dubrovčana 1991. godine nije odazvalo pozivu na mobilizaciju; Josipa Boljkovca – da su prvi napadnuti Srbi i Jugoslavija, a ne Hrvatska itd. – kažu u Udruženju.
Navode i da dok ubijeni crnogorski rezervisti i njihove porodice skoro tri decenije vape za pravdom, njihove ubice javno slave krvavi 1. oktobar uz podršku hrvatskog lobija u Crnoj Gori koji godinama nesmetano obilježava taj datum kao dan navodne agresije JNA i Crne Gore na Dubrovnik.
– Crnogorsko tužilaštvo uporno ćuti jer se skandaloznim sporazumom sa hrvatskim tužilaštvom iz 2006. godine obavezalo da će goniti samo crnogorske državljane počinioce ratnih zločina nad hrvatskim državljanima, ali ne i obratno. Dokle se u služenju Hrvatskoj i ruganju crnogorskim ratnim žrtvama pritom stiglo jasno pokazuje ovogodišnje polaganje vijenaca poginulim dubrovačkim braniteljima od strane crnogorskog ambasadora u Hrvatskoj i učešće vojnog atašea Crne Gore u Zagrebu u proslavi zločinačke „Oluje”. O navedenom i ukupnim ratno-političkim dešavanjima 1991/1999. godine, autentično svjedoči spomen-knjiga „Zadnja linija odbrane” koja sadrži biografije poginulih vojnika, a koju će Novljanima predstaviti: akademik Zoran Lakić, prof. Ratko Blagojević, prof. Ljubenko Borović i autor Radan Nikolić. Tom prilikom članovima porodica poginulih boraca iz Herceg Novog biće uručen po primjerak spomen-knjige – saopštili su iz Udruženja.M.S.