U slučaju lažnog samoprijavljivanja Milana Grgurovića da je novinarki Oliveri Lakić prijetio 9. februara 2011. godine, policijski službenici su napravili nekoliko propusta ili nezakonitih radnji i ima pitanja na koja nadležni u policiji i tužilaštvu treba da odgovore u odgovarajućem postupku, zaključeno je u poslednjem izvještaju Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. U dijelu izvještaja u kojem je tretiran ovaj slučaj ukazano je na dvije verzije propusta i(ili) nezakonitih radnji.
– Prva – da Grgurovića niko nije pozivao da se javi u policiju zbog toga što je osumnjičen za prijetnje Oliveri Lakić, i da su tvrdnje policijskih službenika Jasavića i Lakića da je potraživanja bilo sračunate da pomognu Grguroviću da ne bude osuđen, ili, prije nego je osumnjičen za lažno prijavljivanje, da se pomogne Grguroviću da prikrije prave izvršioce i nalogodavce prijetnji. I druga verzija – da je potraživanja Grgurovića bilo, a da nadležni službenici policije nijesu postupali po pravilima službe i sačinjavali odgovarajuću pisanu dokumentaciju, prije ili nakon izvršenja odgovarajuće radnje – navodi se u četvoromjesečnom izvještaju o radu Komisije koji je juče usvojila Vlada.
Posebno je analizirano svjedočenje policijskih službenica tokom sudskog postupka protiv Grgurovića i način na koji su sudije tumačile te iskaze. U presudi jednog sudije, iskazi tadašnjeg načelnika ekspoziture za suzbijanje krvih delikata Uprave policije Ekrema Jasavića tretirani su kao „kontradiktorni i suprotni dokazima, koji je tvrdio da je Grgurović saslušan u svojstvu građanina, kad se prijavio, a o čemu nije bilo pisanog traga. Analizirani su i iskazi policijskih službenika iz Danilovgrada. U presudi drugog sudije se navodi da Jasavić i Lakić „nijesu imali baš nikakav razlog ili interes da pomognu okrivljenom Milanu Grguroviću i olakšaju mu položaj u krivičnom postupku ili se bar taj razlog ne može naslutiti u spisima predmeta”.
Konstatovano je da je u žalbi tužilaštva na presudu kojom je Grgurović oslobođen navedeno da nije tačna tvrdnja Jasavića koji je izjavio da je ekspozitura za javni red i mir Podgorice pozvala Ispostavu Danilovgrad da potražuju Grgurovića. To je utvrdila i Komisija uvidom u patrolne listove Ispostave Danilovgrad u tom periodu i službenu zabilješku Ekspoziture u Podgorici.
Po pitanju rada tužilaštva u ovom slučaju navodi se da je moguće da postoje propusti u dijelu neprijavljivanja nadležnim organima nepropisnog ili eventualno nezakonitog rada policije u ovom slučaju. Komisija je analizirala i postupanje tužilaštva i policije u istrazi prijetnjama i ugrožavanju sigurnosti Lakićeve 31. januara, 2. i 3. februara 2011. godine, kao i istragu njenog ranjavanja 5. maja ove godine.
U prvom slučaju je preporučeno da se provjeri zakonitost i svrsishodnost postupanja tužilaštva, kako bi se eventualno proširila istraga i došlo do nalogodavaca, a u slučaju ranjavanja Lakićeve Komisija je konstatovala da im do dana zaključivanja izvještaja tužilaštvo i policija nijesu dostavili dokumentaciju iz koje bi se provjerila sadržina iskaza svjedoka, vještaka, koje su radnje preduzete i slično, kako bi donijeli konkretne preporuke.
U poslednjem izvještaju analizirana su i postupanja tužilaštva i policije u istrazi o prijetnjama i ugrožavanju sigurnosti Olivere Lakić, o istrazi njenog ranjavanja, o napadu na novinarku ND „Vijesti” Jelenu Jovanović. Navedeno je da u ovom slučaju pretres još nije započeo, te da u Komisiji očekuju da će Osnovni sud u zakonskom roku završiti suđenje.
Sačinjeni su izvještaji i o istrazi slučaja bacanja eksplozivne naprave u blizini kuće Seada Sadikovića. Kako je konstatovano, s obzirom na to da je ovaj slučaj riješen u kratkom vremenskom periodu, nema posebnih preporuka za dalje postupanje,
O istrazi prijetnji Vladimiru Otaševiću, novinaru dnevnog lista „Dan”, Komisija je ocijenila da je potrebno preispitati rješenje tužilaštva kojim je odbijena krivična prijava protiv Velizara Markovića.
U analizi istrage slučaja paljenja vozila novinara „Večernjih novosti” Miroslava Drobnjaka, konstatovano je da policija i Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima nijesu učinili dovoljno kako bi utvrdili ko je zapalio automobil.
– Iz dostavljene dokumentacije se može zaključiti da policija nije samoinicijativno preduzela nijednu mjeru ili radnju koja bi mogla da dovede do rasvjetljavanja događaja, čak ni osobe na koje je Drobnjak ukazao nijesu saslušane – navodi se u izvješetaju.
Navodi se da je Komisija uputila pitanja Vrhovnom državnom tužilaštvu u vezi sa slučajem ubistva Duška Jovanovića, te da je pitala da li je saslušano lice koje se prijavilo da bude zaštićeni svjedok, kao i lice iz dopisa, koji su tužilaštvu poslali Nikola Marković i Mihailo Jovović, te koje su aktivnosti preduzete u vezi sa službenom zabilješkom sačinjenom prilikom hapšenja Damira Mandića. Komisija je, kako se navodi, 27. februara dobila odgovor od Vrhovnog državnog tužilaštva.
Nakon što je Komisija zaključila da postojanje dvije sadržinski različite službene zabilješke o razgovoru koji su dvojica policijskih službenika obavili sa novinarom Mladenom Stojovićem, koji je napadnut 2008. godine, a koji je izrazio sumnju da bi napad na njega mogli organizovati Branislav Brano Mićunović i Radojica Božović, barsko tužilaštvo je njih dvojicu saslušalo tek u ovoj godini, i obojica su odbacili mogućnost da imaju veze sa napadom na novinara.
– Ova naknadna intervencija Osnovnog državnog tužilaštva u Baru dodatno daje za pravo Komisiji da konstatuje kako je u slučaju istrage napada na novinara Mladena Stojovića učinjeno više ozbiljnih propusta i preporučuje da nadležni organi istraže i analiziraju ovaj slučaj i preduzmu odgovarajuće mjere – konstatuje se u izvještaju.
Komisija je u završnim preporukama Vladi sugerisala da istrage napada na novinare i imovinu medija budu efikasnije.
– Međutim, Komisija i dalje nema podatke o realizaciji preporuka i predlaže Vladi, koja je obrazovala ovo tijelo, da redovno dostavlja informaciju o toku realizacije. Takođe, Komisija preporučuje Vladi da dostavi izvještaje od Uprave policije i Vrhovnog državnog tužilaštva. Napadi na novinare se nastavljaju, što pokazuje ranjavanje novinarke ND „Vijesti” Olivere Lakić 8. maja 2018. godine i Komisija zahtijeva da nadležni državni organi ulože sve svoje resurse u otkrivanju počinilaca ovog djela, kao i svih ostalih, koji dosad nijesu pronađeni – zaključio je predsjednik Komisije Nikola Marković.
A.O.

Informacije dostavljaju bez zatamnjivanja

Nadležni organi su, po instrukcijama Vlade postupili prema svim preporukama Komisije za medije, rekao je juče državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Pejanović. On je naglasio da je Vlada čvrsto opredijeljena da, u okviru svojih nadležnosti, u kontinuitetu afirmiše i unapređuje ambijent u kojem će novinari i mediji profesionalno obavljati svoj posao bez straha za svoju bezbjednost.
Pejanović je rekao da je Vlada zadužila međuresorne timove za rasvjetljavanje napada na novinare i teška krivična djela da intenziviraju aktivnosti i da prioritetno, blagovremeno i djelotvorno postupaju u cilju otkrivanja i sankcionisanja izvršilaca ovih djela.
– Uvažavajući preporuku Komisije, novi direktor Uprave policije, nakon razgovora sa predsjednikom Komisije, dostavlja informacije bez zatamnjivanja ličnih podataka, kao što to rade i drugi nadležni organi, uz obavezu Komisije da sa ličnim podacima iz materijala postupa u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti – rekao je Pejanović.