Crnogorski osnovni sudovi češće nego zatvorske kazne izriču opomene, novčane, uslovne, kazne rada u javnom interesu i mjere liječenja za nasilje u porodice. To pokazuju podaci koji su „Danu” dostavljeni iz 12 sudova, po upitima poslatim svim najnižim sudskim instancama.
Podaci za prošlu i ovu godinu pokazuju da su sudovi donijeli 104 presude kojima su nasilnike osudili na kazne zatvora, dok je u istom periodu izrečeno 107 nezatvorskih osuda.
Višegodišnja žrtva nasilja Lejla ispričala je u razgovoru za „Dan” da trpi zlostavljanje od ranog djetinjstva, ali da institucije nijesu učinile ništa da zaštite nju i njene sestre. Kako kaže, otac ju je tukao otkako zna za sebe, i godinama je već izložena nasilju, izbacivanju iz kuće, omalovažavanju... Naglašava da im institucije ne pružaju nikakvu zaštitu jer je njen otac penzionisani policajac koji, kako kaže, uživa zaštitu od policijskih službenika.
– Majku je izbacio iz kuće i ona vodi postupak protiv njega. Nas stalno naziva ku*****, tvrdi da smo pod dejstvom heroina, da ga napadamo nožem. To su sve priče koje je naučio u policijskoj stanici. On je višestruki nasilnik koji je registrovan, ali nijedan dan nije bio u zatvoru. Ne znam kako se neko više može kažnjavati novčano, pa uslovno, pa opet novčano i sad nas službenici policije savjetuju da mi treba da napustimo našu porodičnu kuću jer „to nije naše” i mi nijesmo maloljetna lica. Policajci su na njegovoj strani – priča Lejla.
Lejla dodaje da za sve ima pisane dokaze, izjave, da je policiji prijavljeno i kada je njenoj sestri držao nož po grlom, ali da zaštita institucija izostaje.
Pored terora u porodici, Lejla tvrdi da trpi i nasilje institucija koje odbijaju da joj obezbijede redovan kontakt sa djetetom. Kaže da je od bivšeg supruga trpjela nasilje, koje je prijavila, ali niko nikada nije podnio krivičnu prijavu protiv njega.
– Za sve ovo vrijeme dijete sam vidjela dva puta, a prije toga godinu i po dana sa njim nijesam imala nikakav kontakt. Službenici Centra za socijalni rad su pisali lažne iskaze da ja ne mogu da se staram o djetetu jer sam van zemlje, što nije tačno i što mogu dokazati. Davali su lažne iskaze da ne želim da viđam dijete, a zaboravili su na sve moje pisane dopise gdje svakog mjeseca idem na termin i tražim da vidim dijete. Od djeteta sam nasilno odvojena kada je imalo devet mjeseci. Ono sad ima tri godine i tri mjeseca, a ja ga ne viđam – kaže Lejla, dodajući da Sigurna ženska kuća posreduje u kontaktu sa institucijama.
Iz Vrhovnog suda nijesu odgovorili na pitanja „Dana” kako sudije „mjere” kolika će biti kazna nasilniku i šta sve utiče da bude takva kakva jeste.
Podaci iz 12 od 15 osnovnih sudova, iz kojih su odgovorili na naša pitanja, pokazuju da nasilnici ipak najmanje idu u zatvor zbog nasilja u porodici.
Pred Osnovnim sudom na Žabljaku u toku 2017. i 2018. godine u radu su bila dva predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i u oba su izrečene zatvorske kazne. Sudije rožajskog Osnovnog suda u ovom periodu tri puta su izrekle zatvorsku kaznu, jednu novčanu i tru uslovne osude, dok su jedan optužni predlog odbili, a jedan je i dalje u radu. Pred Osnovnom sudom u Herceg Novom u navedenom periodu bilo je 17 krivičnih predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, od kojih je 12 riješeno. Pravosnažno je okončano devet predmeta. Osuđujućih presuda je bilo 10, od kojih pet uslovnih osuda, dvije kazne rada u javnom interesu, jedna novčana kazna, jedna zatvorska i jedna mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja.
U Osnovnom sudu u Danilovgradu u prošloj godini sudije su izrekle po jednu uslovnu i zatvorsku kaznu. U ovoj godini primili su sedam predmeta koji se odnose na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, a dvije odluke su postale pravosnažne. Kako su objasnili, jedan od tih predmeta po pravosnažnosti rješenja proslijeđen je Osnovnom sudu u Podgorici kao stvarno i mjesno nadležnom sudu za postupanje u tom predmetu, a u drugom slučaju je izrečena mjera rada u javnom interesu, dok je preostalih pet predmeta u radu.
Sudije Osnovnog suda u Nikšiću su lani vodile osam krivičnih postupaka za nasilje u porodici i sve odluke su postale pravosnažne. U tri postupka izrečena je kazna rada u javnom interesu, u četiri postupka nasilnici su poslati u zatvor, dok je u jednom postupku izrečena uslovna osuda. Pet od sedam postupaka pokrenutih zbog nasilja u porodici u ovoj godini okončano je pravosnažno pred ovim sudom i u tri slučaja je izrečena kazna zatvora, dok je u četiri postupka izrečena uslovna osuda.
U 2017. godini, pred Osnovnim sudom u Beranama u radu je bilo deset krivičnih predmeta i izrečene su četiri kazne zatvora, tri kazne rad u javnom interesu i tri mjere upozorenja – uslovne osude. Od predmeta koji su primljeni u ovoj godini, pet je pravosnažno, a pet još nije, a sudije su izrekle šest kazni zatvora, jednu novčanu i tri mjere upozorenja – uslovne osude.
Sudije barskog Osnovnog suda su lani donijele šest uslovnih osuda, 15 efektivnih kazni zatvora, jednu novčanu kaznu i jednu sudsku opomenu, te kaznu rada u javnom interesu. Od početka ove godine izrekli su tri uslovne osude, devet efektivnih kazni zatvora, jednu novčanu kaznu i dvije mjere bezbjedosti. Od pravosnažno okončanih predmeta za nasilje u porodici koje je Osnovni sud u Bijelom Polju imao tokom ove i prošle godine, devet je okončano zatvorskim kažnjavanjem nasilnika, četiri uslovne osude, jedna mjera liječenja i jedna kazna rada u javnom interesu. Sudije suda na Cetinju su u prošloj i ovoj godini imale ukupno četiri predmeta za nasilje u porodici i svaka je okončana zatvorskom kaznom.
Sud u Plavu u ovoj godini imao je samo jedan predmet u radu, u kojem je nasilnik osuđen novčano sa 1.200 eura. Sudije Osnovnog suda u Pljevljima lani su imali 12 predmeta za nasilje u porodici i u svim su izrečene osuđujuće presude – šest uslovnih, šest kazni zatvora i jedna novčana (jednom presudom osuđena dva lica). U ovoj godini imaju 12 predmeta za slučajeve nasilja, za koje je u sedam slučajeva donijeta osuđujuća presuda (tri uslovne, jedna kazna zatvora i jedna novčana, koje su pravosnažne, te dvije nepravosnažne – jedna zatvorska i jedna uslovna). U jednom predmetu donijeto je rješenje kojim je izrečena mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi. A.O.

Previše razumijevanja za nasilnike

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević ocjenjuje da je veliki procenat žrtava nasilja koje su ponovo pretpjele nasilje nakon što je nasilnik osuđen novčano ili uslovno. Smatra da država ne želi da se izbori sa pošasti koja u tolikoj mjeri uništava društvo. Ona ističe da nasilnika ima i među sudijama i policajcima pa imaju „previše razumijevanja za nasilnike“.
- Žena plaća i za nečinjenje suda, i tužilaštva, i za nedolaženje policije, i za loše napisanu presudu. Kakva je to novčana kazna, ako će ona da je plati? Ona će je platiti ili tako što će joj on smanjiti ono što joj daje, ili joj neće dati ništa novca – naglasila je Raičevićeva.

Najviše slučajeva u Podgorici

Sudije podgoričkog Osnovnog suda u prošloj godini primile su 60 predmeta, od kojih su dva ostala neriješena. Donijeli su 55 osuđujućih presuda – 29 kazni zatvora, tri kojima je određen rad u javnom interesu, jednu novčanu kaznu i 22 uslovne. Donijete su dvije oslobađajuće presude, jedna sudska opomena, dvije mjere obaveznog liječenja psihijatrijskog liječenja i liječenja alkoholičara. U ovoj godini do 16. oktobra primili su 41 predmet, od kojih je 27 neriješeno. Od 14 riješenih predmeta, izrečeno je 13 osuđujućih presuda – sedam kazni zatvora, jednom nasilniku je određena mjera rada u javnom interesu, jedan je kažnjen novčano, četiri uslovno, izrečene su tri mjere obaveznog liječenja alkoholičara i dvije mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja.