Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je u intervjuu za „Dan” da je zadovoljan rezultatima rada u ovoj godini jer je, kako navodi, zaposlenost povećana za 3,3 odsto, a zakonodavstvo je dodatno usaglašeno, što nas čini spremnijim za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Obećava da će penzije biti redovne u narednoj godini i otkriva da je lani Ministarstvo potrošilo preko pola miliona za jednokratne socijalne pomoći za 6.563 korisnika, koje se kreću od 10 do 1.000, odnosno u prosjeku 78 eura. Ističe da je u protekloj godini isplata materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite bila redovna i blagovremena za oko 52.000 građana i za tu namjenu je opredijeljeno oko 80 miliona eura.
• Šta je obilježilo rad Ministarstva rada i socijalnog staranja u 2018. godini?
– Svakako dosta rezultata koji je čine uspješnom poslovnom godinom. Radi podsticanja ekonomskog rasta usaglasili smo većinu zakona koji uređuju tržište rada sa propisima EU, kako bismo unaprijedili efikasnost na tržištu rada i podržali konkurentnost privrede. Istakao bih kao važno da smo sve ove propise pripremili kroz socijalni dijalog i postigli visoku saglasnost sa sindikatima i poslodavcima. Kroz mjere iz domena socijalne politike stvaramo uslove za veću inkluziju na tržištu rada, što će u konačnom dovesti do veće aktivacije i rasta zaposlenosti. Ovi rezultati nas čine spremnijim za članstvo u EU.
Stopa zaposlenosti bilježi rast i iznosi 56,6 odsto. Prosječan broj zaposlenih u periodu januar-oktobar 2018. godine u odnosu na isti period 2017. godine veći je za oko 6.000 zaposlenih, što je rast zaposlenosti od 3,3 odsto u posmatranom periodu. Stopa nezaposlenosti je na nivou od 14,4 procenta, i manja je za oko četiri odsto, a broj nezaposlenih smanjen je za oko 10.000 lica.
Osim materijalnih davanja, kroz projekat „Nastavak reforme sistema socijalne zaštite“ uspostavljene su i pružaju se usluge „Pomoć u kući za stare“ za 1.200 korisnika u 15 opština sjevernog i centralnog regiona Crne Gore, kroz angažman 120 gerontodomaćica „Porodični saradnik”, koji se realizuje u šest opština u koji je uključeno 40 porodica sa 96 djece, koja su u riziku od izmještanja iz porodice, podržan je i rad 10 dnevnih boravaka za stare, podržavamo rad 14 dnevnih boravaka za djecu sa smetnjama u razvoju, uspostavljena je i funkcioniše prihvatna stanica za žrtve nasilja u porodici u opštini Herceg Novi, nacionalna SOS dječija linija, završen je i otvoren Dom za stara lica u opštini Pljevlja, a u okviru Regionalnog stambenog programa izgrađen je 51 stan za raseljena i interno raseljena lica iz Kampa Konik u Podgorici i mnogi drugi projekti.
• Koliki je minus trenutno u Fondu PIO, i mogu li ljudi koji sada počinju da rade i uplaćuju doprinose biti sigurni da će imati penziju od države Crne Gore kada sa 65 godina ostvare to pravo?
– Prioritet penzijskog sistema je i u proteklom periodu bio redovna isplata penzija i održavanje likvidnosti Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, koji iz ovog sistema isplaćuje 130.138 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a za čiju isplatu na mjesečnom nivou treba obezbijediti oko 34,63 miliona eura (isplata za novembar 2018). Penzije u Crnoj Gori su sigurne i redovne i tako će biti i ubuduće. Ukupna sredstva za finansiranje troškova sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u proteklih 11 mjeseci iznosila su 384,54 milona eura, od čega je od izvornih prihoda obezbijeđeno 273,49 miliona eura, dok je iz opštih prihoda državnog budžeta obezbijeđeno 111,05 miliona, odnosno 28,88 odsto.
• Koliko je korisnika socijalne pomoći i da li je u funkciji socijalni karton?
– U novembru ove godine 52.834 korisnika primalo je jedno ili više materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, za šta je utrošeno 7.173.499,70 eura. Na godišnjem nivou za prava iz socijalne i dječije zaštite izdvaja se oko 80 miliona. Informacioni sistem socijalni karton je u funkciji od 2015. godine. Omogućio je sproveđenje reforme sistema socijalne zaštite sa ciljem da se siromašnima i socijalno ugroženima obazbijedi kvalitetna socijalna i porodična zaštita, kako u dijelu materijalnih davanja, tako i s aspekta socijalnih usluga.
• Koliko novca ste tokom ove godine potrošili na jednokratne socijalne pomoći, kome i koliko je najmanji, a koliko najveći iznos jednokratne pomoći koju ste isplatili?
– Ukupno za jednokratne novčane pomoći, zaključno sa novembrom ove godine, preko centara za socijalni rad isplaćeno je 509.810,80 eura za 6.563 korisnika, što prosječno po korisniku iznosi oko 78 eura. Iznosi pomoći koje isplaćuju centri za socijalni rad kretali su se od manjih od 10 eura i više kao pomoć za trenutne dnevne potrebe (kupovina vozne karte, ljekova, hrane i sl.) do iznosa od 1.000 eura za potrebe koje su nastale kao posledica teške bolesti, elementarne nepogode (požari, poplave).
Pomoć se prije svega opredjeljuje na zahtjev korisnika materijalnog obezbjeđenja, lica sa teškim zdravstvenim stanjem, penzionerima sa najnižim penzijama i svim drugim licima koja se nađu u stanju socijalne potrebe, a trenutno nijesu u mogućnosti da prevaziđu nastalu situaciju. Prije dodjele jednokratne novčane pomoći centri za socijalni rad sačinjavaju nalaz i mišljenje o osnovanosti zahtjeva.
Visina iznosa nije propisana zakonom, već se u skladu sa propisom opredjeljuje u odnosu na materijalne mogućnosti budžeta, imajući u vidu ograničena sredstva iz budžeta i veliki broj zahtjeva za korišćenje navedenog prava.
• Koliko zaposlenih ima u državi i koliko njih je osigurano na minimalnu zaradu?
– Prema poslednjim administrativnim podacima Monstata, u oktobru je bilo oko 194.555 zaposlenih. Prosječan broj zaposenih za deset mjeseci ove godine iznosio je 189.274, što je za 3,3 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, ili u apsolutnom iznosu 6.003 lica. Raspolažemo podatkom da je oko 17.000 zaposlenih primalo minimalnu zaradu, a precizne podatke ima Poreska uprava.
• Hoće li Vlada u narednoj godini povećati minimalnu zaradu? Da li ćete obezbijediti olakšice za poslodavce jer je to njihov uslov da podrže povećanje minimalne zarade?
– Povećanje minimalne zarade je rezultat argumentovanih pregovora tri strane: zaposlenih, poslodavaca i Vlade. Tačno je da su poslodavci u diskusiji na Socijalnom savjetu prihvatili inicijativu za povećanje minimalne zarade uz uslov smanjenja troškova na zarade. Socijalni partneri su u fazi analize relevantnih podataka koji se odnose na oba dijela inicijative. Kroz proces analize cilj je sagledavanje najmanjeg zajedničkog imenitelja, odnosno šta je to mjera održivog dogovora sve tri strane pregovora i sada je preuranjeno davati bilo kakve prognoze. Radno tijelo Socijalnog savjeta ima obavezu da u roku od dva mjeseca analizira uticaj podnijetih inicijativa i pripremi odgovarajući materijal za raspravu na Socijalnom savjetu po ovom pitanju.
• Koliko je lica u Crnoj Gori kojima je oduzeta radna sposobnost i postoje li zloupotrebe tog instituta? Koliko zloupotreba ste otkrili?
– Prema isplatnim podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja za novembar 2018, u Crnoj Gori ima 20.928 korisnika invalidskih penzija. Jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje prava na invalidsku penziju je da je kod osiguranika, u propisanom postupku, utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti.
• Zašto kao Ministarstvo ne utičete na Inspekciju rada da obezbijedi poštovanje zakona i radnicima slobodne vikende i praznike?
– Uredbom o organizaciji i načinu rada Državne uprave Inspekcija rada je u sastavu Uprave za inspekcijske poslove kao samostalnog organa. Inspekcija rada u skladu sa članom 171 Zakona o radu vrši nadzor nad primjenom Zakona o radu u skladu sa svojim ovlašćenjima. Novom uredbom o organizaciji i načinu rada Državne uprave, nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću rada i zakonitošću upravnih akata za oblast rada i zaštite na radu iz okvira nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove vršiće Ministarstvo rada i socijalnog staranja kako bi se postigli bolji rezultati u ovoj važnoj oblasti. MILAN SEKULOVIĆ

---

Bez podataka o samohranim roditelji
• Koliko samohranih roditelja ima u državi i kako im Vaš resor, kao i Vlada, pomažete? Kako ste im konkretno pomogli u poslednjih godinu?
– Statistički podaci o broju samohranih roditelja korisnika prava se ne vode, odnosno ne raspolažemo traženom informacijom, već se vode podaci o broju korisnika pojedinih prava. Samohranost kao status ne daje osnov da se ta porodica po automatizmu smatra materijalno ugroženom, već se materijalni status po podnošenju zahtjeva utvrđuje u skladu sa odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a u vezi sa odredbama Porodičnog zakona.
Naime, sporazumni razvod braka i zajedničko roditeljstvo poslije razvoda braka podrazumijevaju obavezu oba roditelja da doprinose izdržavanju djeteta, što se utvrđuje odlukom nadležnog suda. Porodica sa jednim roditeljem ostvaruje sva prava iz socijalne i dječje zaštite u skladu sa propisanim uslovima, a u pojedinim segmentima samohrani roditelj prilikom ostvarivanja prava ima veće povoljnosti od drugih korisnika prava. S tim u vezi samohrani roditelj u postupku ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje u skladu sa članom 25 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti može ostvariti navedeno pravo, iako ne ispunjava uslove propisane zakonom u pogledu prihoda, imovine i drugog, pod uslovom da to procijeni komisija centra za socijalni rad. U tom slučaju, pravo se utvrđuje na period od tri mjeseca, uz obavezu preispitivanja po službenoj dužnosti. Samohranom roditelju sa djetetom do navršene treće godine života može se obezbijediti usluga podrške za život u zajednici ili porodični smještaj, ili smještaj u ustanovi.


Planovi
• Koji su planovi Ministarstva za predstojeću godinu?
– U narednoj godini nastavićemo sa unapređenjem postojećih i razvojem novih usluga socijalne i dječije zaštite, stvarajući potrebne uslove za to. Neke od planiranih aktivnosti su primjena donijetih strateških dokumenata u skladu sa akcionim planovima, izgradnja domova za stare u Podgorici, Nikšiću, Plavu i Rožajama, razvoj potrebnih servisa i kapaciteta za suzbijanje nasilja u porodici i nasilja nad djecom, licenciranje svih ustanova socijalne i dječje zaštite, jačanje kadrovskih kapaciteta u sistemu socijalne i dječije zaštite, uspostavljanje jedinstvenog tijela za procjenu invaliditeta, nastavak transformacije Dječjeg doma „Mladost“ Bijela i Zavoda „Komanski most“, obezbjeđenje pristupačnosti u svim centrima za socijalni rad za osobe sa invaliditetom i osnivanje dnevnih boravaka za starija lica u Pljevljima, Kolašinu, Petnjici i dr.