Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Knežević slobodno da objavi sadržinu razgovora * Privedeni zbog ubistva u Sarajevu * Šverc preko Bara koči put ka EU * Desetine hiljada građana slavilo na otvorenom * Disciplinovanje neposlušnih * Krivična prijava protiv Dragičevića * Kakistokratija
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DUŠKO MARKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE:
Uspjeli smo u našim razvojnim politikama, uprkos i još uvijek prisutnoj potrebi da branimo državu i identitet od onih koji i dalje priželjkuju njeno nestajanje.

Vic Dana :)

Mujo i Haso krenuli u posjetu jaranu Ibru u njegov novi stan u neboderu. Uđu oni u neboder, vide da je Ibro na 12. spratu pa će Haso:
- Mujo, bolan, de pozov' lift!
Mujo se zbunjeno okrene:
- A koji je broj?


- Haso bolan zašto piješ toliko??
- Pokušavam da utopim probleme ali prokleta đubrad znaju plivati!!!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo REGIJA NAJBOGATIJA RESURSIMA U CRNOJ GORI POSTALA SINONIM ZA SIROMAŠTVO I NERAZVIJENOST
Sjever napustilo 50.000 građana
Česte slike na autobuskim stanicama na sjeveru (arhiva) Sjever napustilo 50.000 građana Kada se analizira popis iz 1991. i 2011. godine, za dvije decenije manje je oko 40.000 stanovnika u opštinama na sjeveru Crne Gore ili tačnije 40.755 građana. Od 2011. iseljavanje je nastavljeno, kako prema gradovima u centralnoj i južnoj regiji, tako i prema inostranstvu, pa se pretpostavlja da je taj broj povećan i na 50.000 građana. To u praksi znači da se sa sjevera iselio cijeli jedan grad veličine Bijelog Polja
Siromaštvo i nerazvijenost, sinonim su za resursima najbogatiju regiju Crne Gore, sjever koji je postao zamorče države. Sav napredak sjevera stao je u obećanjima političkih partija pred izbore, dok u stvarnosti ništa nije realizovano. Zato danas imamo masovno iseljavanje iz te regije, a tačan podatak koliko ljudi je napustilo ognjišta se ne zna. Kada se analizira popis iz 1991. i 2011. godine, za dvije decenije manje je oko 40.000 stanovnika u opštinama na sjeveru Crne Gore ili tačnije 40.755 građana. Od 2011. egzodus je nastavljen, kako prema gradovima u centralnoj i južnoj regiji, tako i prema inostranstvu, pa se pretpostavlja da je taj broj povećan i na 50.000 građana. To u praksi znači da se sa sjevera iselio cijeli jedan grad veličine Bijelog Polja.
Dok u Vladi tvrde da ulažu u sjever, oni koji žive u toj regiji ne vide napredak i ulaganja. Predsjednik NVO „Manjinski akcionari Gornji Ibar” Sadik Klimenta kaže da je samo u prvoj polovini 2015. oko 2.500 ljudi iz Rožaja, odnosno 10 odsto populacije tog grada, odselilo.
– Za isti taj period, sa sjevera, iz svih gradova, zbirno se odselilo oko 6.000 građana. Naravno u kasnijem periodu se veliki broj tih građana, otprilike 85 ili 90 odsto, vratio iz zemalja zapadne Evrope. Trend iseljavanja, odnosno napuštanja sjevera Crne Gore nastavio se i poslije 2015., ali sa manjim intenzitetom. Po mojoj procjeni, sjever je u poslednje tri godine napustilo između jedan i dva odsto radno sposobnog stanovništva na godišnjem nivou – ocijenio je za naše novine Klimenta.
On smatra da država Crna Gora, odnosno njene institucije koje kontroliše Vlada, ne čine napore da smanje iseljavanje stanovništva sa sjevera.
– Smatram da Crna Gora indirektno podstiče iseljavanje stanovništva sa ovih prostora upozorava Klimenta.
I dok na terenu nema rezultata, u izvršnoj vlasti tvrde da ulažu u sjever. Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović u izjavi za „Dan” ističe da investicije u sjeverni region dominiraju u okviru ekonomske i razvojne politike države, s ciljem smanjenja regionalnih nejednakosti i zaustavljanja negativnog demografskog trenda. On navodi da je loša ekonomska situacija u tom regionu posledica višedecenijskog neravnomjernog regionanog razvoja. Uvažavajući tu činjenicu, kao i evidentno zaostajanje sjevernog regiona u odnosu na ostala dva, Vlada je, kako tvrdi, povećala ulaganja, a to se posebno odnosi na saobraćajnu infrastrukturu, sa kapitalnim projektom izgradnje autoputa Bar – Boljare, kao i kroz izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica. Na taj način se preko 70 odsto kapitalnog budžeta države opredjeljuje za sjever.
– Takođe, značajne su investicije i u oblasti obrazovanja – kroz bolju dostupnost i kvalitet obrazovnih institucija; u oblasti zdravstvene zaštite, kulture i sporta, gdje imamo značajne investicije u infrastrukturne objekate u tim oblastima. Kao potpredsjednik Vlade zadužen za praćenje realizacije projekata posebnu pažnju posvećujem sjevernom regionu i mislim da smo na dobrom putu da popravimo konkurentnost opština sjevernog regiona, zahvaljujući kontinuiranom radu Vlade na unapređenju poslovnog ambijenta i realizacije projekata u oblasti osnovne i poslovne infrastrukture – tvrdi Husović.
Dodaje da ne može saopštiti podatak koliko se ljudi iselilo sa sjevera, jer je nezahvalno baviti se ciframa iz razloga što su migracije dinamičan proces i nikada ne možemo imati precizne podatke o broju i strukturi koji su doselili ili odselili iz Crne Gore.
Husović kaže da ima konkretne dokaze o ulaganju u sjever.
– U oblasti putne infrastrukture na prvom mjestu je realizacija projekta autoputa Bar – Boljare koji se smatra najvećim građevinskim poduhvatom u istoriji Crne Gore, u toku je izgradnja prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa. Tu je i rekonstrukcija regionalnog puta Slijepač most – Pljevlja (4,75 miliona eura), rekonstrukcija i izgradnja treće trake na magistralnom putu Mojkovac – Bijelo Polje (4 miliona eura), rekonstrukcija magistralnih puteva Ribarevine – Bijelo Polje (2,8 miliona), Berane – Petnjica II faza (6,99 miliona), Pljevlja – Metaljka (12,6 miliona), Krstac – Ivanova Korita (3,9 miliona). Po programu rekonstrukcije magistralnih puteva koji se finansira iz kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj planirana su značajna ulaganja u narednom periodu. Planiranom dinamikom se realizuju višegodišnji projekti u ski-centrima na lokalitetu Kolašin 1600, Hajla, Žarski, Cmiljača i Savin kuk. Od posebne važnosti za poboljšanje turističke ponude na sjeveru je valorizacija Đalovića pećine u Bijelom Polju koja ide po planu izgradnje Sportske dvorane u Beranama. U toku je izgradnja regionalne stočne pijace u Beranama, izgradnja gradske pijace u Rožajama, izgradnja objekta Kuća voća u Andrijevici, a u toku su i pripremne aktivnosti za izbor izvođača radova za izgradnju objekta vrtića u Pljevljima, vrtića u Rožajama, osnovne i muzičke škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju, izgradnju infrastrukture za biznis zonu u Mojkovcu. Kroz regionalni stambeni program – RHP Direkcija javnih radova je u prethodnom periodu realizovala projekat izgradnje i opremanja Doma za stara lica u Pljevljima sa 37 smještajnih jedinica. Takođe, u toku je priprema za tehnički pregled 4 stambena objekta izgrađena u Beranama sa 94 stambene jedinice. Završene su i aktivnosti na brojnim projektima iz programa očuvanja životne sredine, a pored ostalih i na sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Vasove vode u Beranama, sanaciji odlagališta otpada Zauglina u Šavniku. U završnoj fazi je rekonstrukcija gradskog vodovoda Krkori u Andrijevici, kao i izgradnja vodovoda na seoskom području sa izvorišta Ćosovsko vrelo, Rožaje. Ovi projekti će omogućiti promovisanje raznih segmenata turističke ponude u skladu sa međunarodnim standardima, produžavanje turističke sezone u sjevernom regionu i poboljšanje smještajnih kapaciteta, povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim sektorima, kao i otvranje novih radnih mjesta – kzao je Husović.
Prema riječima Almera Mekića iz Euromosta do tačnih podataka koliko je građana sa sjevera Crne Gore u 2017. i 2018. godini pošlo za Njemačku ili neku drugu dražvu EU, sa ciljem da ostanu da žive tamo, teško je doći. Ono što je evidentno, kako kaže, jeste da pored svega što se najavljuje i govori o velikim ulaganjima na sjeveru države, građani sa sjevera svakodnevno odlaze prema državama EU ili unutrašnjosti države.
– To najbolje mi na sjeveru svjedočimo, jer se radi o našim sugrađanima, komšijama, prijateljima. Prema našim podacima, 80 odsto porodica koje su se 2015. i 2016. prijavile za azil u Njemačkoj, vraćeno je ili su se sami vratili, dok se 20 procenata i dalje nalazi u toj državi, gdje su završili neki vid statusa da bi ostali. Ono što je problem jeste to što je ovih 80 odsto nastavilo da migrira, najviše prema Podgorici i južnim opštinama, jer im lokalne uprave i ministarstva, prije svega resor rada i socijalnog staranja, nijesu ispunili obećanje koje su im tada dali, da će im pomoći u slučaju da se vrate nazad u Crnu Goru – zaključuje Mekić.
M.SEKULOVIĆ




Država će ostati bez građana, a poslodavci bez radnika
Država će ostati bez građana, a poslodavci bez radnika



Najmanje plate u Bijelom Polju i Petnjici
Najmanje plate u
Bijelom Polju i Petnjici
Husović kaže da za svaki mjesec rade statistiku i neto i bruto zarada po opštinama u Crnoj Gori, a imajući u vidu da je u sjevernom regionu 13 opština, u središnjem četiri opštine i da primorski region obuhvata šest opština, apsolutno imaju uporedne podatke i po regionima.
– Poslednja analiza je rađena za oktobar prošle godine. Na osnovu podataka kojima raspolažem, u oktobru je prosječna neto zarada u sjevernom regionu iznosila 471,30 eura, u središnjem 488,75, a u primorskom regionu 506,83. Moguća su manja odstupanja zbog modela koji se primjenjuje i zbog toga što opština Gusinje još uvijek nije uključena u analizu. U ovom mjesecu najniža prosječna neto zarada zabilježena je u Bijelom Polju i Petnjici – 405 i 418 eura, dok je najbolja neto prosječna plata u Podgorici i Tivtu – 533 i 622 eura – kaže Husović.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"