Nizak je stepen poznavanja pojma i koncepta medijske pismenosti u Crnoj Gori i u najranijem uzrastu djece je potrebno početi sa medijskim opismenjavanjem, ocijenila je rukovodilac Službe za odnose sa javnošću u Agenciji za elektronske medije (AEM)
Elvira Ceković. Ona je agenciji Mina saopštila da u Crnoj Gori ne postoje zakoni koji uređuju medijsku pismenost, pa samim tim ni institucije kojima su povjerene nadležnosti da promovišu medijsku pismenost, koordiniraju neophodne aktivnosti ili izvještavaju o nivoima medijske pismenosti među građanima.
Prema zvaničnim podacima, kako je navela, Crna Gora pripada grupi država koje su u početnoj fazi implementacije medijske pismenosti. Cekovićeva je podsjetila da su, uvažavajući značaj medijske pismenosti u savremenom društvu, kao i činjenicu da se o medijskoj pismenosti kod nas zna veoma malo, AEM i predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, pokrenuli kampanju medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo”.
– Namjera nam je da utičemo na podizanje svijesti o značaju medijske pismenosti, da podstaknemo savladavanje kritičkih i kreativnih vještina i znanja koja pomažu da se povežu složene ideje, da se stalno postavljaju pitanja, da se prepoznaju pravi odgovori i identifikuju zablude – navela je Cekovićeva.
Ona je ukazala da 90 odsto djece uzrasta od 12 do 17 godina posjeduje mobilni telefon, 63 odsto djece od 9 do 11 godina i 21 odsto kod djece uzrasta od četiri do osam godina.
– Zbog toga je u najranijem uzrastu djece potrebno početi sa medijskim opismenjavanjem – ocijenila je ona.
Cekovićeva je kazala da brojna istraživanja pokazuju da je značajno voditi računa o sadržajima koje djeca konzumiraju i kako ih konzumiraju, dodajući da je u tom procesu ključna uloga porodice.
A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
