Preporuku Savjeta Evrope (SE) i Evropske unije (EU) da se iz Krivičnog zakonika (KZ) briše član 197, koji propisuje krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika koje može povrijediti dostojanstvo, što je još jedan oblik klevete, u Ministarstvu pravde će razmotriti prilikom narednih izmjena i dopuna tog akta. To se navodi u Informaciji o planu implementacije preporuka iz Analize medijskog sektora u Crnoj Gori za usklađivanje sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije „Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u Jugoistočnoj Evropi 2018 (JUFREX)”.
Evropske institucije preporučuju da bi Vlada trebalo da pruži punu podršku djelotvornom i efikasnom radu Komisije za istragu napada na novinare, kao i potpunu transparentnost njenog rada. U Ministarstvu kulture, koju je informaciju pripremilo za Vladu, navodi se da se izvještaji Komisije redovno objavljuju na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova i da je dosad objavljeno pet izvještaja.
– Direktor Uprave policije, nakon razgovora sa predsjednikom Komisije, dostavlja informacije bez markiranja/zatamnjivanja ličnih podataka, uz obavezu Komisije da sa ličnim podacima iz materijala koji se koriste ili nastanu u radu postupa i vrši obradu u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Glavni policijski inspektor, po potrebi, ostvaruje dnevnu komunikaciju u vezi sa konkretnim predmetima vezanim za njih i Komisija ima mogućnost da pozove inspektora koji radi na predmetu da prisustvuje sjednici Komisije radi pružanja dodatnih pojašnjenja i informacija o statusu i toku konkretnog predmeta – navodi se u indijatorima rezultata ispunjenja ove preporuke.
Iz resora ministra Aleksandra Bogdanovića su naveli da će predlog – da treba usvojiti zakonske mehanizme kako bi se osigurala urednička nezavisnost redakcija i pravna zaštita novinara kada dođe do promjena vlasništva i/ili uređivačke politike, to pitanje analizirati tokom javne rasprave za Nacrt zakona o medijima.
Preporuka je i da bi sve vrste državne pomoći medijima, uključujući i tzv. oglašavanje institucija javnog sektora, trebalo da budu transparentne i rigorozno objektivne. Preporuka je i da bi tokom izmjene Zakona o elektronskim medijima, poseban akcenat i pažnju trebalo posvetiti mehanizmima za zaštitu nezavisnosti AEM-a, kako bi se spriječilo njihovo slabljenje. U evropskim tijelima smatraju da bi AEM trebalo da ima ovlašćenja da istražuje vlasništvo nad medijskom kućom do stvarnog vlasnika, kao što je to slučaj u drugim zakonodavnim okvirima u Evropi. Ovo pitanje će biti predmet precizne analize tokom revizije zakonodavstva, uz usklađivanje sa standardima ove oblasti i praksom zemalja članica EU.
– Sankcije propisane za pružaoce medijskih usluga za nepoštovanje zakona moraju biti srazmjerne – ukazali su iz SE i EU.
Na preporuku da se osigura potpuna transparentnost rada Vlade i organa javne uprave, poštujući pravo građana da budu informisani, iz resora kulture tvrde da se ova preporuka implementira kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama i Zakon o državnoj upravi.
Iz Evrope naglašavaju da zakonodavac treba da proširi zaštitu od diskriminacije, govora mržnje i podstrekavanja na mržnju na druge segmente stanovništva Crne Gore, kada su ti segmenti zaštićeni u Evropskoj uniji i većini članica Savjeta Evrope.
– Članovi 28, 29 i 30 Krivičnog zakonika koji se odnose na odgovornost za krivična djela učinjena putem medija i uvode odgovornost urednika, izdavača, štampara i proizvođača. Posebnu odgovornost lica iz člana 28 i 29 treba primijeniti, u skladu sa članom 30, samo ako se lica iz člana 28 i 29 po opštim odredbama ovog zakonika ne mogu smatrati učiniocem krivičnog djela. Autori smatraju da ove tri odredbe ugrožavaju slobodu izražavanja i stoga predlažu da se razmotri njihovo ukidanje – navedeno je u preporukama.
Naglašavaju da zakoni o državnoj bezbjednosti i borbi protiv terorizma moraju biti pažljivo definisani i ograničeni vremenom i područjem primjene, te da u njihovoj izradi i primjeni treba s dužnom pažnjom uzeti u obzir osnovno pravo na slobodu mišljenja i izražavanja.
– Organi treba da stave državne informacije od javnog interesa u javni domen i ulože sve napore kako bi se osigurao jednostavan, brz, efikasan i praktičan pristup tim informacijama, bez nerazumnih zastoja i troškova. Crna Gora mora da osigura da njen pravosudni sistem štiti slobodu izražavanja i živote i profesionalna prava novinara. Tužilaštvo Crne Gore treba da osigura potpuno izbjegavanje svih oblika ograničavanja međunarodno priznatog prava na slobodu izražavanja, uključujući i putem interneta – navodi se u preporukama. A.O.

---

Radulović: Ministarstvo obmanjuje javnost
Da Ministarstvo kulture obmanjuje javnost kada tvrdi da primjenjuje plan preporuka iz Analize medijskog sektora u Crnoj Gori za usklađivanje sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije (JUFREX) smatra Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore i član radne grupe za izradu Zakona o medijima. Ona pojašnjava da je konkretan primjer za to Nacrt zakona o medijima, koji, kako cijeni, nikako ne ide u pravcu „sprovođenja medijske politike koja promoviše i unapređuje slobodu izražavanja i slobodu medija”.
– To što Vlada nespretnim i tenedencioznim prepisivanjem djelova propisa i Koncencije o ljudskim pravima to pokušava da zamaskira pod formom standarda Savjeta Evrope, za novinare je neprihvatljivo. SE sugeriše najvišu zaštitu za novinarske izvore i striktna pravila za njihovo ograničenje, a to svakako nije ovo što je Vlada napisala – upozorila je Radulovićeva.
Naglašava da je ponovo vraćena i odredba o zaštiti autoriteta pravosuđa, koja nije prošla kroz Krivični zakonik, iako je stav radne grupe za izradu drafta zakona bio da se direktno primjenjuje Konvencija SE o zaštiti ljudskih prava koja se bavi ovom temom.