Legalizacija objekta, koji je bespravno sagrađen prije stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, mogla se propisati samo kao mogućnost, a ne kao obaveza. To se navodi u inicijativi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 168, stav 1 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, u kojoj je navedeno da osporena norma nije u skladu sa Ustavom, po kojem zakon ili drugi propis ne može imati povratno dejstvo, ako njime nije utvrđen javni interes.
Osporeni član zakona propisuje da „vlasnik bespravnog objekta, koji je evidentiran na orto-foto snimku, a za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju u roku iz člana 234 ovog zakona i vlasnik bespravnog objekta za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju, dužni su da do uklanjanja objekta plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave”.
Po mišljenju podnosioca inicijative
Ljubomira Ćirovića iz Podgorice, u postupku donošenja ovog zakona nije utvrđen javni interes.
– Nesporno je da nelegalna/bespravna gradnja, izvršena prije stupanja na snagu osporavanog zakona, predstavlja činjenicu koja u pravu, kada se cijeni postojanje retroaktivnosti u primjeni nekog zakona, pripada kategoriji svršenih činjenica – navodi se u inicijativi.
Ukazano je da se nelegalna gradnja u vrijeme važenja prethodnih zakona nije mogla legalizovati.
– Osporavanim zakonom uvodi se nova posledica koja se ogleda u obavezi nelegalnog graditelja da do trenutka uklanjanja nelegalnog objekta plaća „godišnju naknadu za korišćenje prostora”, što je specifična kazna upakovana u formulaciju sa nejasnim i u najmanju ruku neobičnim značenjem. Ova odredba ima dodatno represivni karakter za određene kategorije nelegalnih graditelja, jer se primjenjuje kako na slučajeve kada se ne podnese zahtjev za legalizaciju, tako i na slučajeve kada nelegalni graditelj podnese zahtjev za legalizaciju, ali mu zahtjev bude odbijen – obrazloženo je u inicijativi.
Ocijenjeno je da zakon može imati povratno dejstvo samo ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, što u konkretnom slučaju, kako se cijeni, nije urađeno.
– Ako je interes države da se uvede red u ovoj oblasti i to u nekom budućem periodu bude proglašeno kao javni interes, taj interes se ne bi smio ostvarivati strožim sankcijama od onih koje su postojale u vrijeme kada je izvršena nelegalna gradnja – navodi se u inicijativi.
Zakon propisuje da godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 odsto do dva odsto cijene građenja kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike.
A.O.
Vlada: Zakon ne proizvodi retroaktivno dejstvoIz Vlade su u odgovoru na inicijativu objasnili da je pravna situacija – da je objekat izgrađen bespravno nastala u vrijeme važenja prethodnih zakona, ali se njeno dejstvo proteže i na vrijeme važenja novog zakona, zbog čega se novi propis primjenjuje na svršena fakta – izgrađene bespravne objekte do njegovog stupanja na snagu.
– Osporena norma ne proizvodi retroaktivno dejstvo već proizvodi pravno dejstvo od dana stupanja na snagu ovog zakona, naročito imajući u vidu da je osnov utvrđivanja naknade nepoštovanje normi ovo zakona – navodi se u odgovoru koji potpisuje ministar
Pavle Radulović.
Kako dodaju, razlog propisivanja objekta je težnja da se otkloni pravna nesigurnost za značajan broj građana koji žive u bespravno sagrađenim objektima.
)){kind=small}
