Državni službenici i namještenici, osim što su dužni da budu prikladno i uredno odjeveni i da načinom odijevanja na radu ne narušavaju lični i ugled državnog organa, ne smiju svojim oblačenjem izražavati ni političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njihovu nepristrasnost i neutralnost u vršenju poslova. To je propisano Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika koji je Vlada objavila prošle sedmice na svom sajtu. Navedena odredba u praksi može da znači da službenice u javnoj upravi koje su muslimanke ne mogu nositi hidžabe, dok hrišćani ne mogu nositi upadljiv nakit koji sadrži vjerske simbole.

Iz Ministarstva javne uprave „Danu” je saopšteno da je Ustavom zagarantovana sloboda vjeroispovijesti, te da se sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajemčenih najvišim pravnim aktom.

Cilj Etičkog kodeksa, kako kažu, kao podzakonskog akta koji proizilazi iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima je očuvanje, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda državnih službenika i namještenika, radi ostvarivanja zajedničkog dobra i javnog interesa, kao i jačanje povjerenja građana u rad državnih organa.

– U tom cilju, a sa aspekta nadležnosti Ministarstva javne uprave, ukazujemo da, u skladu sa Etičkim kodeksom, državni službenik ne smije izražavati političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njegovu nepristrasnost i neutralnost u vršenju poslova, što u svakom konkretnom slučaju cijeni starješina državnog organa. Standarde odijevanja na radu svojim aktom propisuje starješina državnog organa – objašnjavaju iz ministarstva.

Ovim etičkim kodeksom utvrđuju se etički standardi i pravila ponašanja državnih službenika i namještenika u ministarstvima, drugim organima uprave, službi Predsjednika Crne Gore, Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, sudovima i tužilaštvima. Takođe, Etički kodeks se primjenjuje i na zaposlene u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, Fondu za zdravstveno osiguranje, Zavodu za zapošljavanje, Fondu rada i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na zaposlene u drugim organima, regulatornim i nezavisnim tijelima.

– Cilj ovog etičkog kodeksa je očuvanje, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda državnih službenika i namještenika, radi ostvarivanja zajedničkog dobra i javnog interesa, kao i jačanje povjerenja građana u rad državnih organa – navodi se u kodeksu.

Službenik je dužan da u svakoj prilici poštuje načelo jednakosti građana pred zakonom, a posebno kad rješava o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana.

– U vršenju poslova službenik ne smije dovoditi u povlašćeni, odnosno neravnopravan položaj građanina u ostvarivanju njegovih prava i obaveza, po osnovu rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog ili etničkog porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišlje nja, pola, promjene pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i/ili interseksualnih karakteristika, zdravstvenog stanja, invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, bračnog ili porodičnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavke o pripadnosti grupi, političkoj partiji, sindikalnoj ili drugoj organizaciji, kao i po osnovu drugih ličnih svojstava – precizira se u kodeksu.

M.S.

---

Bez protekcije
Kodeksom je propisano da se van radnog vremena službenik ne smije ponašati na način koji može imati negativan uticaj na ugled državnog organa. Takođe, prilikom vršenja privatnih poslova službenik ne smije koristiti službenu ispravu i službeni položaj koji ima u državnom organu.

Službenik je dužan da u svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja državni organ, iznosi stavove državnog organa, u skladu sa propisima, ovlašćenjima, stručnim znanjem i ovim etičkim kodeksom.