Pojedini vladini zvaničnici u Crnoj Gori učestvovali su u korupcionaškim radnjama, a prolazili su nekažnjeno, konstatovano je u izvještaju američkog Stejt departmenta o ljudskim pravima za prošlu godinu, uz ocjenu da je korupcija u našoj državi i dalje problem jer vlast nije efikasno sprovodila zakone. U izvještaju koji je američka vlada objavila preksinoć konstatovano je da je proces imenovanja sudija i tužioca ostao donekle politizovan.
Izvještaj o ljudskim pravima analizira oblasti poput korupcije, trgovine ljudima, napade na novinare, zločine koji uključuju nasilje protiv LGBTI osoba.
– Zakon predviđa kaznene mjere za korupciju, ali vlada nije efikasno sprovela zakon, pa je korupcija i dalje problem. Neki vladini zvaničnici bavili su se korupcijom, ali nekažnjeno – ocijenjeno je u analizi američke vlade.
Kako se navodi, javnost je korupciju percipirala kao endemsku u vlasti i javnom sektoru, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.
– To je posebno bio slučaj u zdravstvu, visokom obrazovanju, pravosuđu, carini, političkim strankama, policiji, urbanom planiranju, građevinarstvu i zapošljavanju – navodi se u ovom dokumentu.
Upozoravaju da su politizacija, loše plate i nedostatak motivacije i obuke javnih službenika pružili plodno tlo za korupciju.
U izvještaju, koji je američki državni sekretar
Majk Pompeo predstavio u Stejt departmentu u srijedu uveče navodi se da je i nekažnjivost problem, s obzirom na to da vlast nije kažnjavala službenike koji su kršili ljudska prava. U izvještaju se pozivaju na ocjene NVO koje su navele korupciju, nedostatak transparentnosti i uticaj vladajućih političkih struktura na tužioce i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) kao prepreke ka većoj efikasnosti.
– Široko je rasprostranjeno mišljenje da su lične veze uticale na sprovođenje zakona. Niske plate su ponekad doprinosile korupciji i neprofesionalnosti policajaca – navodi se u izvještaju.
Proces imenovanja sudija i tužioca, kako se navodi, ostao je donekle politizovan, iako zakon predviđa da Tužilački savjet bira tužioce, uključujući i specijalnog državnog tužioca, koji je pokrenuo nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou, pozivajući se na slučaj bivšeg gradonačelnika Podgorice
Miomira Mugoše.
– Sistemske slabosti, kao što su politički uticaj i produženi postupci, smanjile su povjerenje javnosti u efikasnost i nepristranost pravosuđa – navedeno je u izvještaju.
Stejt department je konstatovao da je do avgusta bilo devet smrtnih slučajeva i 12 pokušaja ubistava povezanih s organizovanim kriminalom, i naveo da je vlast u poslednjoj godini povećala sudska gonjenja za takva ubistava.
U nalazu je konstatovano da je uz saglasnost Skupštine prihvaćen predlog Vlade da
Veselin Veljović bude direktor Uprave policije, ali da su mediji pisali da je on istraživan zbog brojnih skandala, uključujući korupciju, politički motivisane policijske napade, izborne neregularnosti, a tužilaštvo nikada nije protiv njega podiglo optužnicu.
– Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare optužene da su prekoračili ovlašćenja, ali bilo je odlaganja u sudskom postupku – dodaje se u izvještaju.
Navodi se da je u zatvorima i pritvorskim ustanovama bilo loših uslova, ali da nije bilo većih zabrinutosti, te da su vlasti često sprovodile istrage o tvrdnjama o zlostavljanju. Kako se navodi, Romi, Aškalije i Egipćani ostaju najranjivije žrtve diskriminacije, uglavnom zbog predrasuda i ograničenog pristupa socijalnim uslugama. Stejt department je konstatovao da je pretrpanost u zatvoru u Podgorici znatno smanjena.
A.O.
Napadi na novinare ozbiljan problemU izvještaju Stejt departmenta je navedeno da vlast poštuje prava na slobodu izražavanja, uključujući i medije, ali upozorava da su napadi na novinare i dalje ozbiljan problem.
– Neki mediji su nastavili da pokazuju spremnost da kritikuju vladu. Međutim, nedostatak obuke i neprofesionalnog novinarskog ponašanja, u kombinaciji s niskim platama i političkim pritiskom, ponekad su doprinijeli pristrasnosti – navodi se u izvještaju.
U dijelu koji se odnosi na predsjedničke izbore iz prošle godine, Stejt department se poziva na nalaze OEBS-a koji je konstatovao da su poštovale osnovne slobode, iako je kandidat kojeg je imenovala vladajuća stranka imao institucionalnu prednost. Navedeno je da je dan izbora prošao uredno, uprkos nekoliko primjećenih nepravilnosti. Pozivajući se na nalaze posmatrača, u izvještaju se konstatuje da transparentnost i profesionalnost Državne izborne komisije ostaje zabrinjavajuće pitanje.