Vlada Crne Gore od početka godine prekršila je najmanje devet puta Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Naime, za samo tri mjeseca donijeto je više odluka da se produže mandati vršiocima direktora u institucijama, iako je v.d. stanje po zakonu dozvoljeno samo do šest mjeseci.
– U slučaju prestanka mandata starješini organa uprave, odnosno službe ili licu koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra može se odrediti vršilac dužnosti do imenovanja, odnosno postavljenja u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci – jasno se navodi u članu 61 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Vršioca dužnosti određuje organ nadležan za imenovanje, odnosno postavljenje starješine organa uprave, odnosno službe ili lica koja vrše poslove visoko rukovodnog kadra.
Na poslednjoj sjednici Vlade u četvrtak v.d. mandat produžen je za još šest mjeseci
Rešadu Nuhodžiću koji je na čelu Uprave javnih radova.
Takođe, na ranijim zasjedanjima u martu v.d. mandat je za još šest mjeseci produžen direktoru Direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova
Mirsadu Muliću, sekretarki Ministarstva odbrane
Nadi Ulićević i direktoru Direkcije za zaštitu tajnih podataka
Savu Vučiniću.
Tokom februara v.d. mandati produženi su v.d. generalnoj direktorici Direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu održivog razvoja i turizma
Tatjani Vujošević, v.d. generalnoj direktorici Direktorata za valorizaciju turističkih lokaliteta
Nadi Pavićević, v.d. generalnom direktoru Generalnog direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova
Veljku Milonjiću, a u januaru v.d. direktorici Agencije za zaštitu konkurencije
Lepoj Aleksić i v.d. generalnoj direktorici Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja
Mevlidi Gusinjac.
Prema riječima
Milene Muk iz Instituta Alternativa tokom prva tri mjeseca 2019. smo bili svjedoci čestog obnavljanja mandata vršiocima dužnosti direktora i sekretara u ministarstvima i organima uprave, iako je zakonom propisano da vršioci dužnosti mogu biti određeni samo dok se ta radna mjesta ne popune javnim konkursom, u maksimalnom trajanju od šest meseci.
– Bez obzira na to, materijali sa sjednica Vlade ukazuju na to da je u više sučajeva samo od početka godine konstatovan prestanak šestomjesečnog mandata vršiocima dužnosti ali tek toliko da bi na istoj sjednici bio obnovljen na dodatnih šest mjeseci ponovnim određivanjem istih lica na iste pozicije vršilaca dužnosti. Ova praksa jasno podriva profesionalizaciju rukovodećih radnih mjesta u državnoj upravi, koja bi trebalo da se popunjavaju nakon prethodno objavljenog javnog konkursa. Dodatno, time što se obnavljaju šestomjesečni mandati vršiocima dužnosti, koji su određeni na ta mjesta bez primjene konkurentnih procedura, gomila se i njihovo iskustvo i povećavaju šanse za „dobijanje” tih istih pozicija u punom petogodišnjem mandatu na način koji nije fer i pravičan u odnosu na druge potencijalne kandidate – kaže Muk.
M.S.
Propusti donosilaca odlukaMilena Muk kaže da, iako je prilikom izrade novog zakona o državnim službenicima i namještenicima bilo riječi o načinu da se zloupotreba instituta v.d. stanja spriječi na način da se precizira da se mandat vršilaca dužnosti ne može obnovljati, stav donosilaca odluka bio je da bi takva odredba predstavjala „prenormiranje”, jer je zakon eksplicitan da se na ove pozicije mogu odrediti kandidati u periodu ne dužem od šest mjeseci.
– Ipak, praksa nam još jednom pokazuje da u Crnoj Gori teško da može biti „prenormiranja” dok god ne postoji volja da se zakon dosledno sprovodi i dok god se zakoni ne obesmišljavaju svega nekoliko mjeseci nakon početka njegove primjene. U nekim rješenjima o ponovnom određivanju istih lica navedeni su određeni razlozi poput usklađivanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji sa podzakonskim aktima. Međutim, i ovdje je riječ o propustima donosilaca odluka da na vrijeme donesu podzakonska akta za primjenu novog zakona o državnim službenicima i namještenicima. Podsjećamo, rok za njihovo donošenje je bio 1. jul 2018. godine, iako se neke ključne uredbe, poput Uredbe o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, usvojene tek ove godine – zaključuje Muk.
)){kind=small}
