Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG)
Radoje Žugić prijavio je da na tekućem računu ima 90.500, što znači da je njegova ušteđevina tokom prošle godine porasla za 28.000 eura. Žugić je u svom poslednjem imovinskom kartonu prijavio dva iznosa na tekućim računima, od 69.000 i 21.500 eura, dok je u prošlogodišnjem izvještaju (za 2017. godinu) prijavio da je imao 21.000 i 41.130 eura.
Pored novca na svojim računima, Žugić je prijavio da njegova supruga Milanka ima 7.000 eura.
Uporedni podaci iz Žugićevih imovinskih kartona pokazuju da je aktuelni guverner CBCG za više od tri puta uvećao novac na računima u odnosu na 2016. godinu, kada je otišao sa funkcije ministra finansija. Prema podacima koje je tada prijavio po odlasku sa funkcije, na računima je imao ukupno 27.000 eura. U međuvremenu je ostao bez stana od 64 kvadrata, koji je ranije prijavljivao, i kuće od 62 metra kvadratna, ali po podacima koje je evidentirao ne vidi se uvećanjene novca po osnovu eventualne prodaje. Guverner CBGC nije podnosio vanredne izvještaje o imovini koji bi opravdali uvećanje novca po osnovu prodaje nekretnine.
Žugić je na poziciji guvernera u prošloj godini imao platu koja se kretala od 3.083 do 4.357 eura. On je po osnovu zarade lani prihodovao ukupno 47.480 eura. Tokom 11 mjeseci prošle godine primao je po 500 eura kao predsjednik Savjeta za finansijsku stabilnost Centralne banke, dok mu je ta naknada u decembru iznosila 700 eura.
U februaru prošle godine isplaćeno mu je 5.494 eura od Poreske uprave po osnovu povraćaja doprinosa za 2017. godinu.
Zarada njegove supruge Milanke u prošloj godini kretala se od 752 do 931eura. U ovom imovinskom kartonu nije navedeno gdje radi Žugićeva supruga.
Guverner Centralne banke prijavio je da posjeduje kuću koju čine prizemlje i potkrovlje od po 98 kvadrata, podrum od 66 i garaža 32 metra kvadratna. Prijavio je da je tu nekretninu dobio u nasledstvo. Posjeduje i zemljište od 315 kvadrata, dok je njegova supruga vlasnica parcele od 400 metara kvadratnih. Žugićev sin Luka posjedovao je polovinu vikendice od 62 kvadrata, zemljište od 144 i podrum od 12 metara kvadratnih, koje je, kako je precizirano, prodao u novembru 2018. godine.
Na Žugićevo ime registrovana je „tojota rav 4” iz 2009. godine. Žugići imaju akcije u HLT fondu, Crnogorskom elektro-prenosnom sistemu, Institutu „Simo Milošević” i Marini AD Bar.
Žugić nije dozvolio Agenciji za sprečavanje korupcije da mu kontroliše bankovne račune.
Iz političke partije Demokratska Crna Gora ranije su optužili Žugića da preko firme „Stadion d.o.o.”, koja je registrovana na ime njegovog brata od strica, krije milionske nekretnine, kako tvrde, sumnjivog porijekla.
A.O.
Od Prve banke do guverneraâRadoje Žugić je dugogodišnji funkcioner vlasti. Na čelo Centralne banke došao je u oktobru 2016. godine, a prethodno je obavljao funkciju ministra finansija. Prije imenovanja za ministara bio je guverner Centralne banke, direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, poslanik u Skupštini Crne Gore, te narodni predstavnik u parlamentu zajednice Srbije i Crne Gore.
Na mjesto guvernera CBCG imenovala ga je Skupština Crne Gore od 30. septembra 2016. godine.
Prije dolaska na mjesto guvernera Centralne banke Crne Gore, od maja 2016. godine bio je savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore.
Žugić je 2008. godine i član Odbora direktora Prve banke, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović.