Ideja tvoraca Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica počiva na ideji da je sve u Crnoj Gori državno, da su sve džamije, rimokatoličke crkve, svi pravoslavni hramovi i sve ono što pripada tim svetinjama različitih vjeroispovijesti apsolutno državna svojina bez dokazivanja, ocijenio je za „Dan“ koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) protojerej-stavrofor Velibor Džomić. Pošto je Vlada utvrdila predlog zakona na sjednici održanoj u četvrtak, Džomić smatra da su predložena rješenja najava otimačine kakva, kako je rekao, nije viđena na savremenim evropskim prostorima od boljševičke revolucije do danas.

– Naš Pravni savjet će u cjelosti i u pojedinostima razmotriti pitanje sadržine predloga zakona, ali ono što, nakon prvog čitanja, mogu da kažem da on sadrži 30 odsto gorih rješenja u odnosu na tradicionalne crkve i vjerske zajednice, ako ga uporedimo s nacrtom iz 2015. To je ono što zabrinjava svakog episkopa, sveštenika, vjernika, svakog pravnika i čovjeka dobre volje – upozorio je Džomić.

Kako je rekao, predloženi zakon u mnogim odredbama nije usaglašen s međunarodnim konvencijama, niti sa preporukama OEBS-a i Savjeta Evrope iz 2004. i 2014. godine.

– A činjenica je da ovo više liči na politički pamflet za jednoideološku, partijsku deklaraciju, nego na ozbiljan predlog zakona. To kao pravnik vrlo odgovorno tvrdim – naglašava Džomić.

Upozorava da je predlog zakona, „u dijelu koji se tiče nove konfiskacije crkvene imovine“, gori od svega dosad viđenog na ovim prostorima.

– Onaj koji smatra da je nešto njegovo ne treba ništa da dokazuje, nego onaj koji je vlasnik i držalac treba da dokazuje onome koji tvrdi da to nije njegovo. To potire ne samo pravnu, nego i ljudsku i elementarnu logiku. Vjernici treba da znaju da je ovo jedan akt koji ne može da donese dobra Crnoj Gori i ostvarivanju slobodi vjeroispovijesti, koja podjednako odgovara svima, i državljanima i strancima, svima koji se nalaze u Crnoj Gori – ocjenjuje Džomić. On smatra da je apsolutno vidljiva želja državne vlasti da utiče na unutrašnja pitanja crkava i vjerskih zajednica, da ih, kako je rekao, u svom unutrašnjem životu stavi pod potpunu kontrolu državnih organa.

– Ponovo ih tjeraju na evidencije, registracije, i da oni koji postoje vjekovima moraju danas ponovo da dokazuju činjenicu svoga postojanja, što se graniči sa zdravim razumom. Ono što je veoma važno da se zna da ćemo mi iskoristiti sve mogućnosti da ukažemo na neodrživost i loš kvalitet predloženih rješenja, na jednu vrlo lošu i ružnu namjeru, i ovo nije zakon koji je samo uperen protiv Srpske pravoslavne crkve, nego i protiv drugih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica. Ne razumijem zašto je to trebalo u ovom momentu – da li da se danas više priča o tome šta sadrži predlog zakona koji je rađen mimo javnosti i zainteresovanih strana, ili o drugim društvenim temama – navodi on.

Džomić podsjeća da je pitanje slobode vjeroispovjesti ili uvjerenja jedno od najsenzibilnijih pitanja svakog modernog društva te da tom pitanju javne vlasti moraju pristupati s najvećom mogućom i dužnom pažnjom, što, kako je rekao, ovdje nije bio slučaj.

– Posebno zabrinjava izjava da se zapravo ne žele urediti postojeći odnosi i društvena realnost, nego da je ovaj akt zapravo u funkciji kreiranja novih identiteta u Crnoj Gori. To je ono što suštinski potire svaki savremeni civilizacijski odnos prema pitanju slobode vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica – zaključuje Džomić.

A.O.

---

Zakon izradila unilateralna ekipa iz Vlade
Džomić je za „Dan“ kazao da oni do danas ne znaju ko je radio na ovom aktu, navodeći da je problematično što u njegovoj izradi nijesu učestvovali predstavnici crkava i vjerskih zajednica.

– Ovo je jedini zakon u Crnoj Gori iz oblasti ljudskih prava koji se donosi uz apsolutno lišavanje prava onih kojih se taj zakon tiče na participiranje u radnoj grupi. Predlog zakona je sastavila unilateralna ekipa iz Vlade i to javnost treba da zna – naglašava on.

Napominje da je promijenjen naziv zakona iz 2015, objasnivši da način ostvarivanja slobode uvjerenja uopšte nije normiran ovim aktom.

– Preko 5.000 primjedbi je bilo na nacrt zakona iz 2015. a izvještaj s javne rasprave ima stranu i po teksta, pri čemu je javnost obmanuta da su održane javne rasprave u Kotoru i Bijelom Polju 2015. godine. Kao što je nacrt zakona bio iznenađenje za društvenu javnost 2015, tako isto je ovaj predlog zakona jedno veliko vrlo ružno iznenađenje za društvenu javnost u 2019. godini – ističe Džomić.






Kotorska biskupija proučava predlog
U Kotorskoj biskupiji kazali su juče za „Dan“ da još nijesu proučili Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, te najavljuju da će se tim povodom oglasiti narednih dana.
– Službeni komentar nemamo dok ne proučimo predlog zakona – kazao je kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori (IZCG) Rifat Fejzić juče nije odgovarao na pozive i poruke „Dana“ u vezi s predlogom zakona.
B.M.