Fond penzijskog i invalidskog osiguranje (PIO) tužio je 48 vojnih penzionera od kojih traži 566.667 eura, za koje smatraju da su im pretplatili penzijama isplaćenim od 2007. do 2017. godine. Tužbenim zahtjevima prosječno se po jednom penzioneru traži oko 13.000 eura, a tužbe su precizirane na iznose od 9.000 do 20.000 eura.
Pukovnik u penziji
Miodrag Atanacković kazao je da Fond PIO 2016. godine pokrenuo službeni postupak prema 60 vojnih penzionera, kada su ih upoznali da penzije treba da im budu umanjene za 20 odsto. Tom prilikom objašnjeno im je da su prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koji je stupio na snagu 6. januara 2011, povišice penzija iz 2007. i 2008. godine, koje su bile vanredne za sve penzionere Crne Gore, za vojne penzionere u stvari akontacija.
Atanacković pojašnjava da je primjena izmjena Zakona o PIO bila ograničena na 60 dana, što bi značilo da su nova, usklađena rješenja morali donijeti najkasnije do 6. marta 2011. a da su ih oni dobili i pet godina kasnije.
– Ništa se ne dešava od 2016. do 2019. kada dobijamo tužbe. Traže da vratimo to što su nam više uplaćivali od 2007. godine, a to su konstatovali 2016. umanjujući penzije. Zašto su se sjetili 2019., to niko ne zna. Da li je neko od službenika Fonda PIO pozvan na odgovornost zbog toga što je radio u korist naše štete, ne kaže nam niko – objašnjava Atanacković za „Dan“.
Kako je rekao, Udruženje vojnih penzionera obratilo se premijeru
Dušku Markoviću da se obustave ti postupci, ali još ne znaju kakav će biti njegov odgovor na to.
Bivši oficir Vojske Jugoslavije
Slobodan Pavlović kaže da Fond PIO traži da sud donese presudu po kojoj će tuženi vojni penzioneri u roku od 15 dana od pravosnažnosti isplatiti tražene sume.
– Ja sam penzioner i živim od prvog do prvog. Ko će to da im isplati? Ja te pare nemam. Moraće prodati kuću u kojoj živim – kaže on.
Pavlović ističe da oni koji su bili prvi na liniji kada se trebalo suprotstaviti neprijatelju, sada dolaze u situaciju da ih izbacuju iz kuće.
– Ovo je politika države, nije ovo politika Fonda PIO, jer smo mi bivši oficiri Vojske Jugoslavije i kao takvi sada smo na golgoti. Ova vlast radi sve da me satre jer joj po definiciji ne odgovaram – smatra Pavlović.
Iako je grupa tuženih penzionera penzije primala upravo po odlukama Fonda PIO, ta institucija sada u tužbama tvrdi da su se utuženi vojni penzioneri neosnovano obogatili, pa pozivajući se na član 217, stav 3 Zakona o obligacionim odnosima traže vraćanje novca za koji tvrde da im je pretplaćen.
U odgovorima na tužbu se navodi da se prema praksi Evropskog suda za ljudska prava pitanje smanjenja ili ukidanja penzija smatra zadiranjem u mirno uživanje imovine. Naglašeno je da je Evropski sud na stanovišu da greške i propusti koje napravi državni organ ne mogu ići na štetu građanina.
Iz Fonda PIO odgovorili su „Danu” da su u 2019. pokrenuli sudske sporove protiv 48 vojnih penzionera za povraćaj više isplaćenih iznosa zato što se u svim postupcima po redovnim i vanrednim pravnim sredstvima čekala konačna odluka upravnih organa po žalbama i tužbama vojnih penzionera, a kojom su potvrđene njihove odluke. Kako objašnjavaju, s obzirom na to da postupak obezbjeđenja prava vojnim penzionerima nije bio pravosnažno okončan u vrijeme stupanja na snagu odredaba Zakona o PIO iz 2011. godine, to nije ni određen novi iznos penzije u skladu sa važećim odredbama izmijenjenog člana 215v, tako da su, kako kažu, i dalje koristili znatno veći iznos penzije određene po ličnim bodovima u odnosu na penziju koja bi trebalo da im pripada nakon utvrđivanja konačnog iznosa penzije.
A.O.
Fond PIO: Ni na koji način nijesmo oštetili vojne penzionereIz Fonda PIO kažu da su 2011. po službenoj dužnosti donijeli preko 3.000 rješenja o određivanju konačnog iznosa penzija penzionerima kojima je pravo priznato po vojnim propisima.
– Nakon što je konačnim rješenjima iz 2016. određen konačan iznos penzije i za ovih 48 penzionera, izjednačeni su svi vojni penzioneri, tako da Fond postupajući u skladu sa zakonskim odredbama ni na koji način nije oštetio vojne penzionere – tvrde iz Fonda PIO.
Poručuju da uvijek iskazuju spremnost za dogovorno rješenje spornog odnosa zaključenjem sudskih poravnanja, kako bi se tuženom omogućilo da iznos koji se potražuje tužbom vrati u više mjesečnih rata, na način koji je obostrano prihvatljiv.
– U slučaju da ne dođe do zaključenja sudskih poravnanja, ukoliko pravnosnažnim presudama sudovi usvoje tužbene zahtjeve Fonda kao osnovane, Fond će pokrenuti postupke prinudne naplate pravosnažnih i izvršnih presuda – poručili su iz Fonda.