Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), na čijem je čelu
Sreten Radonjić, ne prestaje da iznenađuje tumačenjima Zakona o sprečavanju korupcije jer nastavlja da opravdava funkcionere i kada je u pitanju očigledno kršenje propisa. Poslednje takvo tumačenje je da javni funkcioneri ne moraju da prijavljuju promjene u imovini u vrijednosti većoj od 5.000 eura kada podignu kredit pod povlašćenim uslovima.
U pitanju su zajmovi koji više predstavljaju čašćavanje nego kreditnu obavezu jer ukoliko funkcioner dobije, na primjer, 40.000 eura, u obavezi je da vrati do 20 odsto tog duga, odnosno do 8.000, što znači da mu „čisto” ostaje 32.000. Uz sve to rate za vraćanje tih „zajmova” su više nego simbolične, pa dok „obični smrtnici”, odnosno građani, za stambene kredite 20 godina otplaćuju rate i po više stotina eura, funkcioneri se na njihov račun skuće uz rate od oko 40 eura.
Zakon o sprečavanju korupcije u članu 23 više je nego jasan – „javni funkcioner je dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog i vanbračnog supružnika i djece ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu... u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene”. ASK zanemaruje takvu odredbu i daje tumačnje suprotno zakonu.
– Javni funkcioneri su dužni da podignuti kredit prijave u redovnom godišnjem izvještaju o prihodima i imovini, u rubrici IV.10 – Dugovi po osnovu kredita, zajmova i ostali dugovi, u skladu sa čl. 24 Zakona o sprečavanju korupcije – kažu u Agenciji, od koje smo tražili objašnjenje zašto nije pokrenula postupak protiv ambasadora Crne Gore u Španiji jer nije prijavio kredit od države u roku od 30 dana, već tek u godišnjem izvještaju.
Agencija podsjeća da se kontinuirano, po predaji redovnih godišnjih izvještaja, sprovodi postupak administrativno-tehničke kontrole predatih izvještaja i objavljivanje tih izvještaja na internet stranici Agencije, kao i provjera da li su svi zakonski obveznici predali izvještaje Agenciji u zakonom propisanom roku.
– Uporedo sa okončavanjem administrativne kontrole, u skladu sa godišnjim planom provjera za 2019, počela je provjera tačnosti i potpunosti podataka iz predatih izvještaja, upoređivanjem sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnih funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima, koja će se nastaviti i u trećem i četvrtom kvartalu tekuće godine – naveli su u ASK.
Plate najviših javnih funkcionera poslednjih godina kreću se oko 1.700 eura, dok građani u prosjeku imaju tri puta manja primanja, ali im se rate za kredite drastično razlikuju. Funkcioner koji ima platu oko 1.700 eura mjesečno kao ratu za kredit koji je dobio od novca građana daje maksimalno do 100, a najčešće i manje, od 40 do 60 eura. M.S.
Najavljeno učinjenoKreativno tumačenje zakona i smanjivanje obaveza funkcionerima ranije je najavio prvi saradnik direktora ASK Sretena Radonjića,
Savo Milašinović koji je na sjednici Savjeta Agencije kazao da javni funkcioneri ne bi trebalo da podnose vanredne izvještaje o imovini u slučaju promjene u vrijednosti većoj od 5.000 eura, odnosno u situacijama kada podignu kredit ili prodaju neku nekretninu. Takav stav suprotan je dosadašnjoj praksi koja je važila godinama unazad kada je većina funkcionera prijavljivala kredite nakon podizanja, prodaje neke nepokretnosti jer ih je na to obavezao zakon. Zakon o sprečavanju korupcije i u članu 24 jasno navodi da su funkcioneri dužni da prijavljuju dugove sa iznosom glavnice, kamate i rokom otplate.
)){kind=small}
