Vlada nije propisala standarde dokazivanja vlasništva nad crkvenom imovinom, ocijenila je Venecijanska komisija (VK) analizom Predloga zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, preporučivši da se jasno odrede ključni standardi dokaza koji treba da se primjenjuju u upravnim i sudskim postupcima kako bi se dokazala imovinska prava. Mišljenje koje potpisuju eksperti iz Moldavije, Belgije i Holandije nije pozitivno, kako je u petak izvijestila Vlada, već su u njemu pobrojane i pozitivne i negativne strane predloženog teksta.

Pošto je VK juče objavila mišljenje na predlog zakona, iz Vlade nijesu više tvrdili da je usvojeno pozitivno mišljenje na njihov zakon, već da Vlada „mišljenje Venecijanske komisije smatra veoma pozitivnim, jer je s najviše evropske stručne adrese nedvosmisleno potvrđeno pravo Crne Gore da zaštiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i da obezbijedi da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države“.

VK je ocijenila da je „istorijska i činjenična pozadina“ odredaba članova 62 i 63 zakona „prilično neodređena i nejasna“, te da su delegaciji VK izložena različita, ponekad kontradiktorna tumačenja.

– Iako je delegaciji objašnjeno da svi dokazi, uključujući pisana dokumenta ili čak i svjedočenja, mogu biti doneseni od strane vjerske zajednice kako bi dokazala vlasništvo u upravnom i sudskom postupku, zakon ne pominje standarde dokazivanja koji se mogu koristiti u okviru tih postupaka. Na primjer, nacrt odredaba ne pominje da li se dugoročno „bona fide“ posjedovanje može smatrati dokazom ili se registracija kod katastra kao takva može smatrati početkom dokazivanja. Nacrt odredaba stoga treba da obezbijedi ključne standarde dokaza koji treba da se primjenjuju u upravnim i sudskim postupcima kako bi se dokazala imovinska prava – preporučili su eksperti VK.

Preporučuju da zakon treba da izričito navede pravo vjerske zajednice da bude obaviještena i da učestvuje u upravnom postupku pred katastrom, čim javni organ podnese zahtjev za promjenu vlasništva u korist države nad vjerskom imovinom, naglasivši da bi se pravo registracije državne imovine trebalo ostvariti tek nakon donošenja konačne odluke.

Iako su predstavnici vlasti ustvrdili Venecijanskoj komisiji da prenos imovine vjerskih objekata i zemljišta na državu u načelu neće uticati na upotrebu tih objekata od strane vjerske zajednice, u VK ističu da ova garancija ne proizilazi iz nacrta zakona.

– Venecijanska komisija stoga preporučuje da nacrt zakona navede izričito da sama činjenica da je država proglašena vlasnikom neke vjerske imovine neće automatski uticati na već postojeće pravo na korišćenje takve imovine – navodi se u mišljenju.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske protojerej-stavrofor Velibor Džomić kazao je za „Dan“ da je tekst mišljenja VK bezrezervno potvrdio njihove navode da predlog zakona Venecijanska komisija nije podržala u cjelosti, kako se zaključivalo iz saopštenja Vladinog biroa za odnose s javnošću 21. juna ove godine.

– To potvrđuje i obim mišljenja, jer su primjedbe, kritike, sugestije i obavezujuća uputstva na više desetina članova predloga zakona stala na 22 stranice gusto kucanog teksta sa brojnim fusnotama. Od „pozitivnog mišljenja“ prije neki dan došli smo do toga da ga Vlada danas samo doživljava i smatra „veoma pozitivnim“, što ukazuje da je riječ o doživljaju, a ne o dokumentu koji se zove „Pozitivno mišljenje“ na svaki član posebno i na sve članove zajedno u predlogu zakona – istakao je Džomić.

Kako je rekao, potvrđeni su njihovi navodi da nema i ne može biti jednostranog preknjižavanja crkvene i imovine drugih vjerskih zajednica, kako je bilo planirano članovima 62 i 63 predloga zakona.

– Bitno je da ovo nije i ne može biti specijalni zakon i da promjene titulara prava svojine nad svetinjama i imovini koja je Crkvi i vjerskim zajednicama od vjernika zavještavana kroz vjekove nema i ne može biti bez sudskog postupka i sudske presude, a teret dokazivanja je prvenstveno na onome koji tuži. Mi smo na to od početka ukazivali. I dalje mislim da je to jedna neprimjenljiva besmislica. Jer, besmisleno je da se vode sudski sporovi o tome da li je crkva crkvena ili je džamija džamijska. To je u Crnoj Gori isto kao kada biste na sudu danas dokazivali da zemlja nije okrugla ili da je more veliko. Od svih postupaka najgori su besmisleni postupci, a to su upravo ovi – poručio je on.

Džomić je kazao da niko nikad i nije sporio pravo države Crne Gore da donosi zakone i uređuje društvene odnose i da obezbjeđuje da zakoni važe za sve.

– Neće biti da je mišljenje Venecijanske komisije danas važnije i snažnije od Ustava Crne Gore. Kulturna dobra su već zaštićena Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, a svojinsko-pravni odnosi su već uređeni Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima. Ispade danas da mišljenje, koje nije pravni akt, ima veću snagu od opštih pravnih akata ove države – rekao je on.

U vezi sa saopštenjem iz Vlade da je u mišljenje Venecijanske komisije uvršćeno neko obrazloženje koje je Vlada poslala neposredno pred plenarnu sjednicu, Džomić dodaje „da nešto nije bilo u redu čim je postojala potreba da se pojašnjava“.

– Iz Ministarstva su nam pojasnili da nijesu planirali ili namjeravali da otimaju ili preknjižavaju crkve. Lijepo je to, ali mi nijesmo bili tumači namjera ili planova, nego smo čitali i tumačili čl. 62 i 63 predloga zakona, a to je tako formulisano. I nije ostavljalo milimetar prostora za drukčije tumačenje. Uostalom, s visoke državne adrese smo prije nekoliko mjeseci dobili stav da je pitanje crkvene imovine za Vladu političko pitanje. Ima bar sedam svjedoka te izjave i tog stava. Ako je ovako kako je danas saopšteno, onda je dobro što se stvar vratila iz politike u pravo – poručio je on, dodajući da je Mitropolija od početka spremna za dijalog i za učešće u radnoj grupi na stručnom nivou i da su za argumentovan stručni dijalog.

A.O.

---

Vlada: Nijesmo planirali jednostrano preknjižavanje crkava
Iz Vlade su juče kazali da nijesu tačni navodi Mitropolije crnogorsko-primorske da je Vlada planirala „jednostrano preknjižavanje crkava“ i da je Venecijanska komisija svojim mišljenjem navodno osujetila tu namjeru Vlade, jer, kako kažu, odredbe Predloga zakona o državnoj imovini nije podržala „na način na koji je željela, predlagala i očekivala vlada“.

– Nema i ne može biti govora o bilo kakvoj namjeri Vlade da jednostrano preknjižava ili oduzima crkve – ako postoji bilo kakav imovinski spor u pogledu vjerskih objekata, on će biti rješavan primjenom važećih zakona, kao i u slučaju svih drugih imovinskih sporova. Vlada je spremna da uvaži preporuke iz mišljenja Venecijanske komisija i ne smeta joj ni najmanje ako ga i Mitropolija crnogorsko-primorska sada doživljava kao poželjno i prihvatljivo – saopštili su iz Vlade.

Direktor Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama Žana Filipović ocijenila je da je mišljenjem VK nedvosmisleno potvrđeno pravo Crne Gore da donese jedan moderan i dobar zakon, kojim će zaštititi imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima Crne Gore. I ona je poručila da Vlada nije namjeravala da „jednostrano preknjižava ili otima crkve“.