Službenici Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane, čije se osnivanje planira Predlogom zakona o odbrani, neće morati da traže „izričitu saglasnost građana“ za obavljanje kontraobavještajnih i bezbjednosnih poslova iz svoje nadležnosti, u toku prikupljanja podataka. Iako je trenutno važeći zakon predviđao da građanin mora biti saglasan za ispitivanje, predložene izmjene, koje se nalaze na dnevnom redu sjednice Skupštine koja počinje danas, brišu takvu saglasnost.
Predloženim zakonom daju se veća ovlašćenja službenicima ovog sektora, koji je trenutno odjeljenje, a planirano je da postane Obavještajno-bezbjednosni direktorat.
Pored tajnog prikupljanja podataka o zaposlenima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gored, predlogom zakona se definiše da Obavještajno-bezbjednosni direktorat može tajno prikupljati podatke „primjenom posebnih sredstava i metoda“ i s njima povezanim licima, što je vrlo široka kategorija.
U tajnom praćenju službenici direktorata mogu da koriste isprave za skrivanje identiteta ovlašćenog službenog lica, kao i identiteta lica s kojim je uspostavljena tajna saradnja.
– Isprave iz stava 4 ovog člana izdaje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, na zahtjev ovlašćenog službenog lica iz stava 4 ovog člana, uz saglasnost ministra. O ispravama iz stava 4 ovog člana organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove vodi posebnu evidenciju. Po prestanku razloga zbog kojih je odobreno korišćenje isprava iz stava 4 ovog člana, organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove ih poništava i dostavlja na čuvanje Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu – precizirano je izmjenama zakona.
Otkako je Vlada utvrdila Predlog izmjena zakona o odbrani, u javnosti je posebno problematizovano proširenje nadležnosti predsjedniku države.
Članom 14 predloženih izmjena Zakona o odbrani, između ostalog se predviđa da predsjednik Crne Gore, na predlog ministra, donosi odluku o upotrebi vojnih vazduhoplova i protivvazduhoplovnih sredstava članica Sjevernoatlantskog saveza u vazdušnom prostoru Crne Gore protiv civilnih vazduhoplova koji se koriste kao oružje za izvršenje terorističkog napada i vojnih vazduhoplova koji predstavljaju prijetnju po bezbjednost Crne Gore.
Problematizovano je i to što će država crnogorske vojne obveznike (građane starije od 18 godina), u sklopu vojne obaveze, angažovati ne samo u uslovima ratnog i vanrednog stanja, već i u miru. Izmjenama zakona se previđa da država građane može vojno aktivirati ne samo u slučaju rata i vanrednog stanja, nego i u stanju mira. Ministar odbrane
Predrag Bošković ranije je takav predlog obrazložio „prirodnim katastrofama koje su se pojavile u regionu zapadnog Balkana“.
A.O.
Savjet odlučuje o upotrebi VojskePrema izmjenama zakona, Savjet za odbranu i bezbjednost donosiće odluke o upotrebi jedinica Vojske u sprovođenju zadataka koji se odnose na podršku prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i drugih nesreća i na doprinos unutrašnje bezbjednosti u miru. Savjet će određivati mjere pripravnosti za Vojsku i imenovati i razrješavati vojno-diplomatske predstavnike.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
