Ambasadorka Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE)
Dušanka Jeknić prijavila je ušteđevinu od 63.005 eura, ali Agenciji za sprečavanje korupcije nije dozvolila da kontroliše njene bankovne račune.
U izvještaju koji je podnijela stupanjem na dužnost ambasadora, Jeknićeva je navela da joj mjesečna zarada na toj funkciji iznosi 4.746,65 eura.
Ona je vlasnica stana od 187 kvadrata u Podgorici, koji je, kako je navela, naslijedila. Posjeduje i stan od 87 kvadrata u Pržnu, koji je stekla kupovinom.
Na funkciju ambasadora stupila je s pozicije ministra-savjetnika u istoj ambasadi. Na tom mjestu zamijenila je
Darka Uskokovića, koji je ranije opozvan zbog isteka mandata. Jeknićeva je u Abu Dabi otišla s funkcije direktora Generalnog direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu saradnju u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, a ranije je bila direktor predstavništva Nacionalne turističke organizacije (NTO) u Sloveniji. Izvijesno vrijeme je bila i šef Trgovinske misije Crne Gore u Milanu, kao i član Odbora direktora „Budvanske rivijere“.
Uprkos javnim funkcijama, Jeknićeva je u fokusu crnogorske javnosti godinama bila zbog takozvane „duvanske afere“. Ona je pred sudom u Italiji optužena za šverc cigareta i učešće u međunarodnom organizovanom kriminalu. Prema italijanskoj optužnici,
Veselin Barović i
Branko Vujošević vodili su državno preduzeće koje je italijanskoj mafiji omogućilo da švercovane cigarete prebacuje u zemlje Evropske unije (EU). Biznismeni
Branislav Brano Mićunović i
Andrija Drašković sumnjičeni su za saradnju sa zločinačkim elementima iz Italije, dajući im zaštitu u Crnoj Gori, dok je Dušanka Jeknić, kao tadašnji šef Trgovinske misije Crne Gore u Milanu, optuživana da je davala logistiku iz Italije.
U fokus javnosti ponovo je došla početkom ove godine kada je Vijeće suda u Bariju oslobodilo Jeknićevu i ostale optužene za šverc duvana, jer je zaključio da ne postoje pravne činjenice koje bi ih teretile. Time je nakon 18 godina okončan sudski proces poznat kao „duvanska afera“.
Italijansko pravosuđe ju je teretilo da je omogućila povezivanje italijanskih kriminalaca i crnogorske vlade, odnosno njenog tadašnjeg predsjednika
Mila Đukanovića. Tužilaštvo u Bariju je prije 10 godina arhiviralo slučaj protiv aktuelnog crnogorskog predsjednika zbog „nedostatka pravne osnove za procesuiranje, pošto uživa diplomatski imunitet predviđen za šefove država, vlada i ministre inostranih poslova suverenih država“.
A.O.
Knežević je povezivao s privatizacionim fondovimaPredsjednik Atlas grupe
Duško Knežević,
kojeg crnogorski pravosudni organi potražuju, izjavio je ranije da su sve poslove oko prodaje Elektroprivrede Crne Gore italijanskoj kompaniji A2A i paketa akcija privatizacionih fondova direktno koordinirali Đukanović i
Branimir Gvozdenović, a da je posrednik s fondovima bila Jeknićeva.
On je tada za „Vijesti“ kazao da je direktno s Jeknićevom pregovarao o visini provizije koju je morao platiti njegov Atlas fond. Knežević je tvrdio da mu je Jeknićeva prenijela poruku od Đukanovića „da je odstrijeljen“.