Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Institut alternativa (IA) podnijele su vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću i glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću krivičnu prijavu protiv članova Sudskog savjeta, zbog, kako navode, postojanja osnova sumnje da su, grubo kršeći propise prilikom izbora deset kandidata za sudije u osnovnim sudovima u julu ove godine, izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakoniti uticaj, falsifikovanje isprave i povreda ravnopravnosti. Podnosioci prijave podsjećaju da je Sudski savjet 7. maja 2019. raspisao oglas za izbor deset kandidata za sudije u osnovnim sudovima u Crnoj Gori na koji se prijavilo 45 lica. Poslije pisanog testiranja 19. i 21. jula na intervju je pozvana 41 osoba. Intervjui su obavljeni 8. jula, a odluka o izboru deset kandidata za sudije donijeta je 12. jula.

U krivičnoj prijavi se ukazuje na, kako navode podnosioci, grubo kršenje propisa o sprovođenju i ocjenjivanju intervjua i sprečavanju sukoba interesa.

– Ispitivanje je sprovedeno nepropisno, ocjene za intervju su „poklonjene” tako da budu izabrani oni za koje je to unaprijed bilo određeno, čime su oštećeni kandidati koji nijesu izabrani kao i javni interes objektivnog i zakonitog izbora sudija. Predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica, članica Sudskog savjeta i njegove komisije za testiranje, i predsjednica Sudskog savjeta Mladen Vukčević, nijesu tražili da budu izuzeti iz postupka intervjuisanja i ocjenjivanja četvoro izabranih kandidata (Medenica u odnosu na dvije kandidatkinje i jednog kandidata, Vukčević u odnosu na jednu kandidatkinju), iako su s njima, odnosno njihovim roditeljima, povezani bliskim profesionalnim i prijateljskim vezama, koje ukazuju na sukob interesa – navodi se u prijavi.

NVO su prethodno tražile od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da sprovede postupak i utvrdi sukob interesa kod predsjednice Vrhovnog suda, koja je ocjenjivala test i intervju njene savjetnice iz kabineta, ćerke njene vjenčane kume i sina njenog dugogodišnjeg zamjenika na tri funkcije, čiji je otac zatim učestvovao u njenom spornom izboru na funkciju predsjednice Vrhovnog suda. Isto su tražili i za predsjednika Sudskog savjeta Vukčevića, koji je vodio intervju i ocjenjivao kćerku kolege profesora sa fakulteta na kome je angažovan i koji je i rektor univerziteta na kome su angažovani. Međutim, direktor ASK odbio je zahtjeve NVO i bez pokretanja postupka ustanovio da je sve bilo u skladu sa zakonom. NVO su protiv ovakve odluke pokrenule upravni spor i obratile se i Savjetu ASK zahtijevajući da izvrši kontrolu rada direktora i uputi mu inicijativu da sprovede postupak i donese novu, zakonitu, odluku.

– HRA je upozoravala Sudski savjet tri puta da nepropisno sprovodi intervjue prilikom izbora kandidata za sudije, počev od prvog izbora po novom sistemu 2016. godine. Poslednji put je apelovala na Sudski savjet da ponovi intervju od 8. jula 2019. sa 41 kandidatom i da ne donosi odluku o izboru na osnovu postupka u kome nijedan ispitanik, s obzirom na postavljena pitanja, nije mogao biti objektivno ocijenjen prema četiri zakonska kriterijuma, gdje sedmoro na intervjuu nije dobilo nijedno pitanje, a ostali irelevantna pitanja, ni približna propisanim. Sudski savjet se oglušio i na ovaj poslednji apel, ocijenio ispitanike za intervjue bez sadržaja za zakonito ocjenjivanje i na osnovu toga izabrao deset kandidata za sudije osnovnih sudova u Crnoj Gori. Dajući proizvoljne ocjene kandidatima, članovi Savjeta su svjesno donijeli odluku o izboru kandidata za sudije, zasnovanu na neistinitim podacima, što daje razuman osnov za sumnju u to da su time izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave – saopštile su NVO.

Do sada je tu odluku Sudskog savjeta pred Upravnim sudom osporio makar jedan učesnik na konkursu za izbor sudija, Ivan Vukićević, koji je ukazao i na propuste prilikom pisanog testiranja.

HRA, MANS i IA podsjećaju da Upravni sud više od godinu nije odlučio ni po ranijoj tužbi Ivana Vukićevića, kojom je on, pored ostalog i zbog nepropisno vođenih intervjua, osporio i prethodni konkurs za izbor kandidata za sudije osnovnih sudova koji je sproveden 2018. godine i na osnovu koga je takođe izabrano deset kandidata za sudije, od kojih nekoliko već sude.

– Primjera radi jednoj učesnici konkursa koja je izabrana za sudiju na intervjuu je postavljeno samo jedno pitanje: „Dva su vam prezimena, jeste li se ostvarili kao majka?“, na koje je odgovorila: ”Nisam, ali ne vidim da je to drugim sudijama smetalo“. Taj njen odgovor ocijenjen je s ukupno 19.89 bodova, što znači da ga je svih devet članova Savjeta ocijenilo najvišim ocjenama u odnosu na sva četiri zakonska kriterijuma (motivisanost za rad u sudu, komunikativnost, sposobnost za rješavanje sukoba, razumijevanje uloge sudije u društvu), tj. samo jedan član joj je po jednom kriterijumu dao 4 od 5 bodova, dok su joj ostali dodijelili sve petice za sva četiri kriterijuma – navoode podnosioci prijave.

M.S.

---

Pokazali da nisu dorasli zadatku
Na sporni konkurs su se, kako navode u NVO, javile osobe koje obavljaju ili su obavljale poslove savjetnika u sudovima Crne Gore. Ističu da je Sudski savjet bio dužan, i njima i cjelokupnoj javnosti, da ih jednako tretira, da im pruži priliku da se predstave i da na osnovu zakonito sprovedenog postupka, izabere objektivno najbolje.

– Umjesto toga, članovi i članice Sudskog savjeta su bezobzirnim kršenjem propisa pokazali da nisu dorasli odgovornom zadatku izbora sudija i time urušili povjerenje u postojeći sistem izbora sudija u Crnoj Gori. Očekujemo da Vrhovni državni tužilac uvidi ozbiljnost situacije i dalekosežne posledice koje ovakav način izbora sudija ima na društvo u cjelini, te da u skladu sa zakonskim ovlašćenjima zaštititi javni interes i efikasno preduzme odgovarajuće mjere po ovoj predmetnoj krivičnoj prijavi – navode u organizacijama HRA, MANS i IA.