Instrukcijom da će svi javni funkcioneri koji se kreditno zaduže tokom tekuće godine biti u prilici da podatke o realizaciji dobijenih sredstava dostave do 31. marta naredne godine, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) praktično je pozvala predstavnike vlasti da prilikom podnošenja redovnog godišnjeg izvještaja o prihodima za 2019. slobodno krše Zakon o sprečavanju korupcije i ne prijavljuju promjene u imovini u vrijednosti od preko 5.000 eura. Ovakva odluka institucije na čijem je čelu
Sreten Radonjić, za
Anu Đurnić iz NVO Institut Alternativa je samo nastavak obesmišljavanja zakonskih propisa, koji se uprono tumače, a ne primjenjuju.
– Agencija je i dosad na sve moguće načine nastojala da obesmisli sopstvenu ulogu u kontroli imovine javnih funkcionera, pa je ovo samo još jedan korak u tom pravcu koji ne iznenađuje. Međutim, sam direktor ASK više puta je rekao kako Agencija nije nadležna za tumačenje, već za primjenu zakona, a primjena je u ovom slučaju vrlo jasna – funkcioner je dužan da dostavi Agenciji izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000. U krajnjem, Agencija ne može saopštenjima davati tumačenja zakona i time pozivati na nepoštovanje zakona – kategorična je Đurnićeva.
Takođe, kako navodi, sama forma izvještaja o prihodima i imovini sadrži obaveznu kategoriju „dugovi po osnovu kredita, zajmova i ostali dugovi”.
– Sve ovo je osmišljeno upravo iz razloga stvaranja cjelovite slike imovinskog stanja javnih funkcionera, a ima za cilj sprečavanje korupcije, zloupotrebe javnih funkcija i nezakonitog uvećanja imovine. Vještačko otkidanje i odricanje bilo kog dijela te slagalice stvorilo bi nerealnu i zamagljenu sliku stvarnog imovinskog stanja javnih funkcionera, što bi po automatizmu otvorilo prostor za razne zloupotrebe. Primjera radi, javni funkcioner koji bi početkom godine dobio stan od Vlade, mogao bi ga do marta sledeće godine već prepisati na nekog od članova šire i uže porodice, pa ostvariti pravo na još jedan stan ili kredit po povoljnim uslovima. Ova se promjena ne bi vidjela u imovinskom kartonu javnog funkcionera, jer u trenutku podnošenja izvještaja on ne bi ni bio stvarni vlasnik tog stana – objašnjava Đurnićeva.
Ona podsjeća da je ASK saopštenjem prošle sedmice upoznala javnost da je kršenje zakona zbog neprijavljivanja novostečenih stambenih jedinica utvrdila za još troje javnih funkcionera, ali da je u odnosu na njih nastupila zastara za pokretanje prekšajnog postupka.
– Odlaganje prijavljivanja imovine, moglo bi u budućnosti značajno povećati broj ovakvih slučajeva, a funkcionere spasiti odgovornosti i prema nadležnih institucijama i sudovima, i prema javnosti – zaključuje Đurnićeva.
M.S.
Obesmišljavaju kontroluĐurnićeva ističe da imajući u vidu kako površno Agencija kontroliše imovinske kartone i da skupi softveri i umrežavanje sa bazama podataka brojnih drugih institucija nijesu naročito doprinijeli efikasnijoj kontroli prihoda i imovine, nema ni najmanju sumnju da bi promjene nastale tokom godine izmakle „radaru” Agencije.
– Treba imati u vidu i to da Agencija ne provjerava potpunost i tačnost svih imovinskih kartona, već samo određenog broja kartona. Plan provjera potpunosti i tačnosti za 2018. pokazuje da su kontrolisali 854 izvještaja, potpuna provjera je izvršena za 20 izvještaja, od ukupno 8.004 izvještaja podnijetih lani. Plan otvara samo još jedan prostor da uvećanje imovine izmakne kontroli Agencije – kazala je Đurnićeva.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
