Predlog zakona o radu, koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici, dao je odriješene ruke poslodavcima da dijele otkaze zaposlenima bez disciplinskog postupka, odnosno bez postupka utvrđivanja stvarnog prekršaja u radu, što može biti široko zloupotrebljivano, ocijenio je za „Dan” predsjednik Autonomnog građanskog pokreta (AGP) Predrag Spasojević. On je naveo da je radnicima otežan i pristup pravdi, jer će za zaštitu bilo kojeg prekršenog prava prvo morati da se obrate Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, gdje moraju sami da plate advokata, pa tek poslije toga će moći da idu na sud, što utiče na odugovlačenje postupka.

– Zakonom nije zaštićen ni predsjednik sindikata u preduzeću, pa ako imamo njegov strah, plus ako prije suda moramo bez pravne i druge stručne pomoći da idemo pred Agenciju i ako znamo da možemo na sto načina da dobijemo otkaz, kako očekivati da se neko pobuni i progovori. Kod nas se često kaže da radnici ćute, ali ja mislim da su oni pametni i da su se samo prilagodili situaciji. Ovo je loša klima, oni su kod poslodavca stalno spremni za odstrel. Ako imate kući porodicu i malu djecu i obaveze koje morate da ispunjavate, nemate luksuz da jedan mjesec ostanete bez prihoda. Vjerovatno gospoda koja je pisala ovaj zakon ne zna za takve životne situacije, ali ja sam dijete iz radničke porodice i sjećam se da je moj sada pokojni otac dvije i po godine bio pod otkazom, dobio je spor, vraćen na posao, ali ja te dvije i po godine nikom ne bih poželio, mi smo propatili – kazao je Spasojević.

On navodi da Zakon o radu daje ogroman prostor da se radnici ostavljaju bez egzistencije, te da je taj akt već dobio nadimak „50 nijansi otkaza”.

– Dosad je bila praksa da se potpiše ugovor i u isto vrijeme sporazum o prekidu radnog odnosa. Sada je to onemogućeno, ali postoje novi širi modeli. Postoji institut „otkaz iz opravdanih razloga”. To ja tumačim tako da će svaki radnik koji digne glas za svoje pravo biti ućutkan, jer ako jednom date otkaz jer je nešto tražio, ostali će da ćute i da se boje. Pod tim opravdanim razlozima je mnogo razloga, i svaki isključuje disciplinski postupak. Jedan od tih razloga je i ako je ponašanje zaposlenog takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca, pa se nabrajaju razlozi ugrožavanje zdravlja na radu, dolaska pod dejstvom opojnih supstanci, nasilničko ili nedolično i uvredljivo ponašanje. Nedolično ponašanje se može tretirati tako široko da poslodavac može da kaže za bilo šta to je nedolično i prekidam vam radni odnos, to se lako inscenira i ne vidim razlog zašto tu ne bi bilo disciplinskog postuka u kom bi zaposleni mogao da iznese odbranu. Nesporno je da neki ljudi zaslužuju otkaz po ovom osnovu, ali to mora da se utvrdi u nekoj zakonitoj proceduri – ističe Spasojević.

On navodi da se treba dobro zapitati zašto su predstavnici sindikata, koji su učestvovali u pisanju zakona, pristali na odredbu da radnici nemaju pravo na direktnu sudsku zaštitu, već prvo moraju da se obrate Agenciji.

– Ukoliko ne riješite problem pred Agencijom, to samo produžava vrijeme do pravde. Pred Agencijom ne možete da koristite stručnu pomoć advokata i sudskog vještaka, osim ako ih sami ne platite i samim tim su tu radnici oštećeni, jer u sudskom postupku to plaća onaj ko izgubi spor. Takođe, Agencija se nalazi u Podgorici, pa će svi morati tu da dolaze da se izbore za neko pravo što im usložnjava proces – ukazuje Spasojević

On je kazao da neki članovi donose pozitivne promjene, ali se kroz pojedine tačke sve to potire.

– Na primjer, osnov za otkaz je odbijanje aneksa ugovora, ako na primjer hoće njim da mu smanji platu, a radnik kaže da neće to da potpiše, to je razlog za otkaz bez disciplinskog. Istina je da je disciplinski skraćen, ali tu ima jedan problematičan član jer su ukinuti apsolutni rokovi, nakon kojih se on ne može pokrenuti. To je sada široko postavljeno da od momenta kada sazna za prekršaj ima rok za pokretanje postupka, koji ne može zastarati – smatra Spasojević.

M.S.

---

Agencije bez kontrole
Spasojević dodaje da je propuštena šansa da se iskontroliše rad agencija za ustupanje radnika. One, kako navodi, nemaju stečajnu masu, te u slučaju odlaska u stečaj država i zaposleni ne mogu da naplate poreze i doprinose što nanosi štetu budžetu. Upozorava da je jedan od problema i definisanje statusa sindikalnog predstavnika, jer su oni lica koja najviše treba da se bave zaštitom prava radnika u preduzeću.

– I ti ljudi su direktno ovim zakonom ugroženi, a već smo imali više otkaza predstavnicima sindikata. Dva sindikata koja su učestvovala u pisanju ovog zakona sve su prilike nijesu bili zainteresovani da unaprijede prava radnika, već ih usložnjavaju na jedan poseban način – naveo je Spasojević.