Vjerski objekti i zemljište koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina. To se navodi u članu 62 Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je juče usvojila Vlada, a za koji predstavnici izvršne vlasti kažu da je moderan, liberalan i potpuno usklađen sa preporukama Venecijanske komisije (VK) iz juna ove godine.

– Vjerski objekti koji su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina – propisano je predlogom zakona.

Zakonom se definiše da će se prilikom utvrđivanja ovih činjenica primjenjivati dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa zakonima o upravnom i praničnom postupku.

Predloženim odredbama određena je obaveza Uprave za imovinu da u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su u državna svojina, da ih popiše i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

– Organ uprave nadležan za poslove katastra dužan je da upis zahtjeva iz stava 1 ovog člana izvrši u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, o čemu, bez odlaganja, obavještava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište iz stava 1 ovog člana – definisano je članom 63.

U član 64 se navodi da po pravosnažnosti odluke kojom se upisuje pravo državne svojine u katastar nepokretnosti, vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem objekata i zemljišta do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, protojerej-stavrofor Velibor Džomić kazao je sinoć za „Dan“ da će narednih dana vidjeti šta piše u tekstu Predloga zakona, pa će se izjasniti.

– Lično, očekujem još gora rješenja u tzv. inoviranom tekstu Predloga zakona od onih koja su se 16. maja našla u Predlogu zakona. Nijesam prorok, ali se vidi da se sprema do sada neviđena ideologizacija i politizacija prava na slobodu vjeroispovijesti – istakao je Džomić.

On je rekao da od momenta usvajanja mišljenja VK – za pet i po mjeseci, njima nije prikazana nijedna odredba Predloga zakona u koju su ugrađene preporuke Venecijanske komisije.

– Od dijaloga nije bilo ni „d“ osim jednog sastanka 26. novembra u Mitropoliji na kome su predstavnici Vlade na čelu sa potpredsjednikom Zoranom Pažinom uslovljali razgovor i pokušali da ga svedu isključivo na preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije. Jasno smo ukazali da smo za dijalog, ali da se preporuke VK odnose samo na neusklađenost Predloga zakona sa međunarodno-pravnim aktima. Iznijeli smo i stav koji Pažin i njegovi saradnici nijesu htjeli da čuju, a to je da smatramo da je Predlog zakona u suprotnosti sa Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore i da se i o tome mora voditi dijalog – saopštio je Džomić, dodajuči da su predlagali da se otvori dijalog o restituciji i obeštećenju za oduzetu crkvenu i imovinu drugih vjerskih zajednica poslije Drugog svjetskog rata.

A.O.

---

Pažin: Vlada neće ulaziti u hramove
Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je juče da se inoviranim Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine. Pažin je kazao da je namjera Vlade da u krajnjem otvorenom dijalogu sa svim vjerskim zajednicama dođu do rješenja koja će, kako je rekao, u najmanjoj mjeri dijeliti Crnu Goru.

– Imali smo susret sa predstavnicima SPC. Nažalost, predstavnici SPC nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka VK, uslovljavajući taj dijalog ujedno razgovorima i istovremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine i zahtjevajući da se preotvori rasprava i o svim drugim pitanjima koja uređuje ovaj zakon, što za Vladu nije bilo prihvatljivo jer je značilo korak unazad u donošenju samog zakona – rekao je on.

On je kazao da je siguran da o ovom pitanju neće izostati stav Mitropolije.

– MCP nema od koga da brani hramove jer ne namjerava Vlada da ulazi u hramove ili da bilo koga ograniči da uživa vjerska prava u tim hramovima – poručio je Pažin, dodajući da je njegov dijalog sa MCP „bio vrlo korektan i profesionalan, uz uzajamno uvažavanje“.


UCG: Vlada legalizuje otimačinu imovine SPC
Iz Ujedinjene Crne Gore poručili su sinoć da osuđuju namjeru Vlade da kroz Zakon o vjerskim slobodama zaprijeti, kako kažu, opštem miru i legalizuje otimačinu imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
– Obaveza je naše državne vlasti da Crkvi vrati oteto kroz revolucionarne zakone, a ne da joj prijeti otimanjem preostalog – poručuju iz te partije.
Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je juče u parlamentu da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti zakon koji stvara opasnu situaciju u Crnoj Gori.