Desetine hiljada vjernika učestvovalo je juče i sinoć u litijama u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Baru, Pljevljima, Beranama, Andrijevici, Plužinama, Murinu... tražeći poništenje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije predvodio je sinoć u Podgorici litiju koja je zastala kod Kliničkog centra kako bi se pomolili za sve one koji se liječe u toj ustanovi. Nakon litije organizovana je Svetosavska akademija, na kojoj je vladika poručio da se narod Božiji javio u Crnoj Gori i da je ona vaskrsla kroz molitvene hodove. Mitropolit je pozvao građane na mir i slogu sa policajcima koji, kako je kazao, od njega ovih dana traže blagoslov i mole ga da litije ostanu istinski crkvene, a ne da odu u nekom drugom smjeru.

– Pozivam djecu da se krste jer je dosta nekrštenih. I kada hodimo litije treba da budu Božije, jer je ovo Crkva Božija, koja sve što radi, radi iz ljubavi i sa ljubavlju, bez partijskih, pa ako hoćete i nacionalnih opredjeljenja, da budu litije za svetinju, zato i pjevamo: „Ne damo svetinje” – poručio je mitropolit.

Naglasio je da se moli da Gospod blagoslovi i policiju, koju treba ispoštovati.

– To je njihovo parče hljeba, oni moraju da slušaju vlast. Čujem da je policija na Zlatici pozatvarala i bacila suzavac na omladinu zbog trobojke. A trobojka postoji još od vremena Francuske revolucije i te tri boje znače slobodu, jednakost i bratstvo. Ko je ovdje protiv slobode, jadnakosti i bratstva? Zar ta trobojka nije i na grbu i zastavi kralja Nikole? Zar oni koji se bore protiv trobojke nijesu u vrijeme njihovog komunizma i `90-ih godina prošlog vijeka pod trobojkom nastavili da žive? Prema tome, blagodarim policiji, ali molim one koji im naređuju da ne manipulišu njima i ne primoravaju ih da rade nešto što je protiv njihove savjesti. Djeca, valjda, imaju pravo i da se nekad ponašaju slobodnije kao omladina, ali sve što rade, neka rade u duhu sabranja duhovnog i moralnog – naveo je mitropolit Amfilohije.

On je izjavio da mu nije jasno otkud u Crnoj Gori mržnja prema Nemanjićima, čiji je Sveti Sava osnovao Zetsku mitropoliju na Prevlaci gdje Crkva pokušava da obnovi manastir.

– Čuvati kamenje, a odricati se molitve mogu samo novi idoloslužitelji koji se klanjaju kamenju, a ne živom i vječnom Bogu – istakao je mitropolit, tražeći od vlasti da vrati majkama naknade koje su ranije ukinute.

On je kazao da se aktuelna vlast odričući se Kosova, odrekla na hiljade Crnogoraca koji su ginuli za Metohiju.

– Gdje nema slobode vjere, ne može biti prave vjere. Prava vjera je uvijek slobodna i niko je ne može svezati, iako su mnogi pokušavali. Danas i ovdje nadahnuti smo našom svetom vjerom apostolskom i svetosavskom, nadahnuti našim svetim precima, među kojima su mnogi glave svoje položili za svetinje, za Krst časni i slobodu zlatnu – kazao je vladika Joanikije na litiji u Bijelom Polju.

U svakoj novoj litiji u Bijelom Polju je sve više vjernog naroda, pa je tako bilo i juče nakon molebana u Crkvi svetog Petra i Pavla i besjede vladike Joanikija, koji je sa sveštenstvom i monaštvom i predvodio molitveni hod gradskim ulicama.

– I svaki od vas koji to svjedoči dolaskom na litije je svjedok da je ovaj nametnuti zakon mrtvorođenče rođeno u Skupštini Crne Gore. On je sramota za Crnu Goru jer izaziva podjele, jer je diskriminatorski i urađen sa zlom voljom protiv Srpske pravoslavne crkve. Sa namjerom da preknjiže sve naše svetinje na državu, da im promijene namjenu, da ugroze slobodu vjere. Jer onaj ko ti uzima dom, taj ti uzima sve – i slobodu i čast i dostojanstvo. Borićemo se, jednomisleni smo u ovoj namjeri. I mi sveštenici i narod. Od starca do djeteta – poručio je vladika nikšićko-budimljanski.

Naglasio je da traže da se zakon povuče i izmijeni u članovima koji su za Crkvu neprihvatljivi.

– Bolje nam je da budemo i gonjena vjera, koja rađa svjedoke Božje, mučenike i ispovjednike, nego da prihvatimo poniženje i nepravdu. Ako na zakon pristanemo, potpisali bismo smrtnu presudu sebi jer je ovo borba protiv pravoslavlja u Crnoj Gori. To je naš narod osjetio, istinski iz dubine duše. Ovo je refleks iz kostiju naših predaka. Imamo podršku od cijele pravoslavne crkve, od Vaseljenske i Jerusalimske patrijaršije, posebno Ruske pravoslavne crkve – kazao je vladika.

Grad pod Trebjesom sinoć je uprkos jakoj kiši oborio rekord jer je sveta litija okupila, prema nekim procjenama, blizu 30.000 Nikšićana. Uoči praznika prvog srpskog arhiepiskopa i prosvjetitelja Svetog Save, Nikšićani su ponosno, sa ikonama, svijećama i crkvenim barjacima, predvođeni svojim sveštenstvom i monaštvom još jednom odlučno vlasti poslali poruku da neće dozvoliti primjenu Zakona i slobodi vjeroispovijesti.

– Nijeste izašli na ulicu ništa da rušite jer niko nikad ništa nije srušio sa ikonom i svijećom u ruci, već samo izgradio i popravio – besjedio je sinoć na nikšićkom trgu gatački paroh Velimir Kovač.

I cijela Piva brani svetinje, a u sinoćnjem molitvenom hodu, koji je pratilo jako nevrijeme, bilo je više stotina građana koje je predvodilo sveštenstvo i monaštvo sa područja plužinske opštine. Paroh Miroslav Mihailović pozvao je stanovnike Plužine da prisustvuju tradicionalnoj Svetosavskoj akademiji koja će biti održana večeras u 19 časova u plužinskom Centru za kulturu. Sinoć je vjerni narod Gornjeg Polimlja i Gusinjske parohije organizovao litiju od Crkve Svete Petke u Murinu do Manastira Svete Trojice u Brezojevicama kod Plava, u dužini od oko desetak kilometara. Litija je krenula iz Murina u 15.30 sati, a vjernici su ispred manstirske kapije i Svetosavskog doma stigli u 17 časova, odakle su nastavili prema manastiru gdje je u službi jeromonaha Georgija, starješine manastira, sa sveštenstvom, održan moleban.

– Pozivam vas kao vjernike da se na kulturan i civilizovan način nastavi sa litijama sve dok ovaj nakaradni zakon ne padne ili vlast prihvati amandmane za pregovore – kazao je jeromonah Georgije, podsjetivši da se moleban nedjeljom organizuje u Murinu, a četvrtkom u Brezojevicama u 17 časova.

Jedan od učesnika litije Momčilo Momo Đukić kazao je da je nezapamćeni presedan u svijetu da narod brani svetinje i državu od vladara koji su se drznuli da kroz podjelu naroda krenu u bratoubilaštvo.

Molitvena litija u Beranama okupila je sinoć dosad najveći broj učesnika, koji su od centra grada prošetali do Manastira Đurđevi stupovi. Građani su na litiju u velikom broju organizovano dolazili iz više mjesnih centara, prevaljujući pješice i po desetak kilometara, poslije čega su se kod zgrade policije sastavljali sa kolonomama koje su se kretale iz centra grada. Učesnici litije su nosili transparente „Ne damo svetinje”, uzvikijući, između ostalog,: „Policijo, braćo mila, ne slušajte više Mila”.

Okupljenom narodu ispred Manastira Đurđevi stupovi obratio se jeremonah Pajsije rekavši da su pravoslavne crkve u Crnoj Gori kovčeg Božijeg zavjeta i da će ih narod odbraniti.

Nakon molebana u Crkvi Svetog Arhangela Mihaila, kojeg je služio protojerej Boro Vrhovac, nekoliko stotina građana mirno je prošetalo sinoć centrom Andrijevice protestujući protiv spornog zakona.

Litija je sinoć u Pljevljima okončana Svetosavskom akademijom koja je po prvi put održana na otvorenom ispred crkve i na Trgu patrijarha Varnave. Govoreći o značaju praznika, episkop mileševski Atanasije je pozdravio Pljevljake čestitajući im praznik, ali i odajući počast njihovoj upornosti da brane svetinje Srpske pravoslavne crkve.

– Čestitam vam na volji da slijedite put Svetog Save. A vi to stalno pokazujete i iz dana u dan dokazujete da ste na tom putu sve brojniji i sve odlučniji. Vi zaista imate volju i tu volju dokazujete vašim prisustvom – kazao je vladika Atanasije.

Ni loše vrijeme, ni kiša koja je padala juče posle podne u Herceg Novom nije moga da zastavi oko sedam hiljada građana Herceg Novog da u litijama iz Sutorine, Mojdeža sa Žvinja, Kuta i Zelenike krenu ka Toploj i crkvi svetog Spasa gdje je održan još jedan moleban i produženo put manastira Savina.



Ekipa „Dana”



.

---

Nema mjesta nacionalnim i partijskim obilježjima
Starješina Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja sveštenik Dragan Mitrović poručio je da su litije molitvena sabranja u kojima ne bi trebalo da ima mjesta nikakvim političkim, nacionalnim koreografijama. Nažalost, kako kaže, u prethodnoj litiji, na momente, imali smo situaciju da se od skandiranja i navijanja nije mogla čuti molitva i Sveto jevanđelje. Kazao je da shvata brojna nezadovoljstva koja su izazvana donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

– Ne možemo, a da ne uočimo da je takav vid protesta veoma podložan zloupotrebi i da se iskrena i dobronamjerna energija, naročito kod mladih, lako može izmanipulisati kako bi veličanstvene crkvene litije dobile političke dimenzije. Kao takve one bi bile pretvorene u snažno oružje protiv Crkve što, sigurni smo, niko dobronamjeran ne želi – rekao je Mitrović, istakavši da izjave najviših državnika i saznanja nagovještavaju da će takvih zloupotreba biti sve više.

– To nas obavezuje da budemo mudri, oprezni i jedinstveni. Očekujući da ćemo se i večeras sabrati u velikom broju još jednom apelujemo – slušajmo glas Crkve i naših episkopa koji nas sa puno mudrosti i blagoslova Božijeg vode u ovoj pravednoj borbi protiv bezakonja – poručio je Mitrović.


Sa Sinjajevine poručeno da ne daju svetinje, ali ni planinu
Na Sinjajevini, na preko 1.700 metara nadmorske visine, juče je organizovana prva litija, a moleban je služen u Crkvi Ružici, koja je posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom. Litija je održana u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a okupljeni građani su poručili da ne daju ni svetinje, ni svoju planinu za koju je predviđeno da se pretvori u vojni poligon. Litiju od oko 200 građana predvodio je danilovgradski paroh Željko Ćalić koji je istakao da se narod u januaru, kada je to jako teško, uspeo na Sinjajevinu kako bi se pomolio za spas svetinja, a i za tu divnu planinu, suzu Crne Gore, za njenu čistotu i ljepotu.

– Sakupili smo se da se poklonimo svetinji, da se u ovim danima kada smo suočeni sa iskušenjem pomolimo i nadamo se kao ovaj oblak iznad nas, koji naiđe i prođe, da će sinuti sunce. Došli smo da otvorimo ljudima oči, da i u njihovim glavama provedri kao iznad Sinjajevine, da im zasija sunce pravde i istine, da sačuvaju svetinju svoju i budu dio nje kao što su bili njihovi preci. Nijesmo mi ovdje ni protiv koga, već smo tu za svetinju. Ako je Crkva ugrožena, ugrožena je istina i pravda Božija – poručio je on.

On je istakao da je Pravoslavlje duša crnogorskog naroda i da su za njega ginuli naši preci.

– Mi smo ovdje da sačuvamo i vjeru i ovu planinu. Nijesmo mi došli da uzimamo ništa, već da čuvamo. Narod je crkva, narod je država, a ovo ostalo su institucije države koje treba da služe narodu. Ako državnik nije sluga naroda, a to znači svoje crkve, onda on nije dobar državnik i prvak naroda. Taj nije dostojan mjesta na kojem sjedi. Nije ovo politika, a iako jeste onda je ona prava politika koja znači bavljenje naroda svojim životom. Svako ima pravo da kaže mišljenje, pa i to je dio politike – poručio je Ćalić.


Provokacije i neprijavljeni skup „komita” ne zanimaju policiju
Centralnoj litiji Nikšićem pridružilo se oko tri hiljade žitelja nekoliko sela Gornjepoljske parohije koji su, predvođeni parohom protojerejom stavroforom Draganom Krušićem, prepješačili desetak kilometara do Nikšića. Mirni molitveni hod Gornjepoljaca za trenutak je „poremetila” grupica od desetak samoprozvanih „komita” koji su ih sa crnogorskim zastavama dočekali u naselju Rastoci, ispred rodne kuće predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Na molbu sveštenika Krušića okupljeni narod u litiji mirno je prošao. Policija, pod čijim bunim okom se litije odvijaju u Nikšiću nije reagovala na pogrdne riječi upućene učesnicima litije. Molitveni hod žitelja kočanske parohije, koji su planirali da se pridruže litiji u Nikšiću, otkazan je jer im je policija „predočila” da nije najavljen na vrijeme. Međutim, organi reda nijesu reagovali kada se danas oko 15 časova grupa, takođe, samoprozvanih komita nenajavljeno okupila u Kočanima sa transparentima na kojima je pisalo da kroz to naselje neće biti šetnje. Jedan od tih transparenata „pridržavao je” i direktor Osnovne škole „Dušan Bojović” u Župi nikšićkoj Miloš Mrvaljević.