Sudija Ustavnog suda Desanka Lopičić izabrana je juče za predsjedavajućeg sudiju sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda, nakon četiri neuspjela kruga glasanja za predsjednika te institucije. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“ iz Ustavnog suda, izbor Lopičićeve, koja je prije Dragoljuba Draškovića bila predsjednica ove institucije, izazvao je oštro protivljenje dijela sudija, a više pravnika juče je „Danu” reklo da njen izbor za „predsjedavajućeg sudiju s ovlašćenjima predsjednika” ne prepoznaju ni Ustav, niti Poslovnik i Zakon o Ustavnom sudu.

„Dan” saznaje da je sudija Milorad Gogić, nakon sjednice, predao i pisanu žalbu zbog većinske odluke njegovih kolega, a, pored njega, protiv izbora Lopičićeve su se usprotivili i sudije Miodrag Iličković i Budimir Šćepanović.

U zvaničnom saopštenju nakon sjednice, iz Ustavnog suda su saopštili da je postupak izbora predsjedavajućeg sudije sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda, između svih sudija, sproveden „u skladu sa ranijom sopstvenom praksom i ustavno-sudskom praksom u okruženju. Međutim, ni najviši pravni akt u zemlji, niti bilo koji propis koji je ključni u radu sudija Ustavnog suda ne propopisuje mogućnost takvog izbora.

Proceduru izbora predsjednika Ustavnog suda detaljnije razrađuje Zakon o Ustavnom sudu. U članu 22 se navodi da predsjednik Ustavnog suda ima zamjenika koji zamjenjuje predsjednika Ustavnog suda u slučaju njegovog odsustva ili sprečenosti da obavlja funkciju i u drugim slučajevima utvrđenim poslovnikom Ustavnog suda.

– U slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda do izbora novog funkciju predsjednika vrši zamjenik predsjednika Ustavnog suda, koji ima prava i obaveze predsjednika, a ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija – precizirano je zakonom.

U ovom slučaju bi značilo da je u slučaju neuspjeha izbora predsjednika Ustavnog suda, kao što je i bilo, funkciju predsjednika trebalo da vrši najstariji sudija, odnosno Hamdija Šarkinović.

Šarkinović jeste predsjedavao jučerašnjom sjednicom, a nakon četiri neuspjela kruga glasanja za Draškovićevog naslednika, on je, prema nezvaničnim saznanjima „Dana”, predložio da se za „predsjedavajućeg sudiju sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda izabere Desanka Lopičić”. Kako „Dan” saznaje iz više izvora u Ustavnom sudu, za taj predlog, pored Šarkinovića, glasala je sama Lopičićeva, te sudije Mevlida Muratović i Dragoljub Drašković.

– Sud je istovremeno odlučio da je predsjedavajući sudija obavezan da organizuje i sprovede izabore za novog predsjednika Ustavnog suda, kada se za to stvore pretpostavke, a najkasnije do kraja 2020. godine – navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Advokat Veselin Radulović ocjenjuje za „Dan” da izbor predsjedavajućeg sudije sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda nije u skladu sa zakonom.

– Institut predsjedavajućeg sudije u ovom smislu ne poznaju ni Ustav, niti Zakon o Ustavnom sudu. Predsjednika Ustavnog suda po zakonu može da mijenja zamjenik predsjednika, a u slučaju da zamjenika nema funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija. Iz samog saopštenja Ustavnog suda potvrđuje se da je izbor predsjedavajućeg sudije nezakonit jer se navodi da je takva odluka donesena u skladu sa ranijom sopstvenom praksom i praksom u okruženju – kazao je Radulović.

On smatra da nije dobro da Ustavni sud svoje odluke zasniva i donosi na ovakav način jer je to, kako upozorava, put u proizvoljnost i arbitrernost, čemu upravo Ustavni sud treba da bude barijera.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić smatra da bi ovaj postupak trebalo regulisati Ustavom i da se ovakav izbor ne može sprovoditi po osnovu prakse.

– Ta procedura i postupak izbora ne mogu se sprovoditi po osnovu prakse. U slučaju ove pravne materije, kad predsjedniku istekne mandat, a ne izabere se novi, bira se v.d., odnosno predsjedavajući sudija sa ovlašćenjima predsjednika, smatram da bi njegov mandat trebalo oročiti. Obično je to do pola godine da se bira novi predsjednik, a ne na godinu – rekao je Mitrić.

Mitrić kaže da je u vrijeme kad je on bio predsjednik Ustavnog suda bila praksa da se bira sudija koji obavlja poslove predsjednika suda, ali da je tada predsjednika suda birao parlament.

– Pošto je tada predsjednika Ustavnog suda birala Skupština na predlog predsjednika države, onda je postojala praksa da kada je meni kao tadašnjem predsjedniku istekao prvi trogodišnji mandat, „visio” sam dva-tri mjeseca dok se političari nijesu dogovorili da li da me biraju još jedan mandat ili ne i onda su me izabrali. Ta tri mjeseca sam se zvao sudija koji obavlja poslove predsjednika suda. Ni tada nije bilo propisa, a sada sud bira predsjednika – naglasio je on.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je za „Dan” da ni Ustav, ni Zakon o Ustavnom sudu, a ni Poslovnik Ustavnog suda ne poznaju funkciju „predsjedavajućeg sudije”. Ona je ukazala da član 22, stav 4 Zakona o Ustavnom sudu iz 2015. godine propisuje da „u slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog, funkciju predsjednika vrši zamjenik predsjednika Ustavnog suda, koji ima prava i obaveze predsjednika, a ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija.”

– Nije mi poznato da je gospođa Lopičić zamjenica predsjednika, taj podatak nije objavljen na internet stranici Ustavnog suda, ali je izvjesno da ona nije najstariji sudija. Prema tome, ako ona nije zamjenica, najstariji sudija bi trebalo da vrši funkciju predsjednika Ustavnog suda do izbora novog, zakon je tu sasvim jasan. Takođe, prema članu 12 stav 4 Poslovnika Ustavnog suda, „ako u tri sprovedena kruga glasanja nijedan od kandidata ne dobije potreban broj glasova, izbor se u cjelini ponavlja, što obuhvata i ponavljanje postupka predlaganja kandidata.” Nije propisano u kom roku se ponavlja izbor, ali je sasvim opravdano očekivati da se to učini bez odlaganja – poručila je Gorjanc Prelević.

Iz NVO Institut za vladavinu prava (IVP) ocijenili su da je Ustavni sud po drugi put na nezakonit način sproveo postupak izbora predsjednika suda.

– Ustavni sud je, kako su saopštili, na današnjoj sjednici sproveo četiri kruga glasanja, iako Zakon o Ustavnom sudu dozvoljava maksimum dva kruga glasanja – saopštili su iz te NVO.

Za njih je sporan izbor sudije Lopičić za „predsjedavajuću sudiju”, jer, kako objašnjavaju, Zakon o Ustavnom sudu i Poslovnik takvu funkciju ne poznaju.

– Zakonom je propisano da u slučaju prestanka funkcije dosadašnjeg predsjednika Dragoljuba Draškovića funkciju vrši njegov zamjenik, a ako njega nema onda najstariji sudija, odnosno Hamdija Šarkinović. Dragoljubu Draškoviću funkcija predsjednika prestaje 3. februara, te v.d. funkciju nakon tog datuma može vršiti jedino zamjenik predsjednika (kojeg je Drašković predložio), te je Ustavni sud dužan da saopšti javnosti ko je taj zamjenik i kada je izabran. Ako njega nema, zakon je jasan, v.d. funkciju vrši najstariji sudija, odnosno Hamdija Šarkinović – saopšteno je iz Instituta.

Ističu da je zabrinjavajuće današnje pozivanje Ustavnog suda na „raniju sopstvenu praksu i ustavno-sudsku praksu u okruženju prilikom izbora predsjedavajućeg sudije.

– Ne može se „predsjedavajući sudija” birati u skladu sa praksom nekog Ustavnog suda iz okruženja, npr. Ustavnog suda Hrvatske ili Srbije, već ta funkcija mora postojati u Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore – naglasili su iz te NVO.

A.O.

---

Stavove iznijeli na sjednici
„Dan” je juče pokušao da dobije komentar sudije Lopičić povodom njenog izbora za predsjedavajućeg sudiju, ali ona se nije javljala na naše pozive.

Sudija Milorad Gogić kazao je da je svoj stav o ovoj temi iznio na sjednici Ustavnog suda.

– U zvaničnom saopštenju možete vidjeti da je ta odluka donijeta većinom glasova. Dovoljno sam Vam rekao, pa zaključujte koji su glasovi bili za, koji protiv – kazao je kratko Gogić.

Ni sudija Iličković nije bio dostupan za komentar.