Dan zaštite ličnih podataka Crna Gora ove godine u našoj državi ima novu dimenziju, jer ćemo uskoro imati šest gradova koji će biti pokriveni video-nadzorom čime ćemo postati zemlja „velikog brata” pod budnim okom kamere. Sagovornici „Dana” ukazuju da mi već imamo problem sa video-nadzorom, koji predstavlja najčešći oblik narušavanja privatnosti jer su kamere na sve strane, najčešće nezakonito. Pod oko kamere Ministarstvo unutrašnjih poslova će do kraja godine staviti Podgoricu, Nikšić, Bar, Budvu, Kotor i Herceg Novi. Dan zaštite ličnih podataka, 28. januar obilježen je juče.

Bivši član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović ističe da su nailazili na slučajeve da su kamere postavljene u školskim toaletima, liftovima stambenih zgrada, prostoru za odmor, restoranima, kafićima i stubovima javne rasvjete.

– Ovih dana prosto mi se nametnula dilema – da je komunalna i redovna policija bila ažurna da skida nezakonito postavljene kamere na stubovima javne rasvjete i drugim objektima na javnim površinama, kao što je agilna da kreči trobojke, problem sa nezakonitom obradom ličnih podataka bio bi daleko manji. Brojni su primjeri koje je Agencija uputila nadležnim organima, a koji su ostali bez adekvatnog odgovora. Za trobojke su odmah znali ko je nadležan, a za kamere nijesu, nego su prebacivali odgovornost sa jednog sekretarijata na drugi – ocijenio je Lacmanović.

Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje kaže da široko rasprostranjeni video-nadzor predstavlja kršenje međunarodnog prava na privatnost, ali i ona ustavna načela kojima je zagarantovana privatnost. Ona smatra da je akcija MUP-a problematična jer izaziva brojne nepoznanice.

– Upravo kada se pojačava neophodnost unapređenja kapaciteta AZLP-a na čelo njenog Savjeta imenovan je doskorašnji direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Sreten Radonjić, a imajući u vidu da relevantne međunarodne i domaće organizacije imaju jedinstven stav da za vrijeme svog mandata u ASK-u nije uspio da tu instituciju izgradi u kredibilnu, nezavisnu i efikasnu u procesuiranju korupcije. To dovodi u sumnju opredijeljenost vlasti da obezbijedi razvoj AZLP-a kako bi mogla sve svoje nadležnosti obavljati profesionalno – ocijenila je Milaš.

Prema ocjeni Zorana Vujičića iz Građanske alijanse upotreba video-nadzora mora biti strogo kontrolisana u suprotnom može znatno ugroziti privatnost pojedinca, kao i druga prava i slobode ljudi, pa bi MUP morao detaljnije da obrazloži razloge njegovog uvođenja.

– Iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka dala zeleno svjetlo, građani su ostali uskraćeni za informacije o tome kako će se čuvati snimljeni materijal, gdje će se čuvati, na koji način će se snimljeni materijal uništavati, pod kojim uslovima će se ustupati drugim organima...Kada država pokušava na posredan način da zađe djelimično u privatnost pojedinca bez posebnog obrazloženja, to uvijek navodi na određenu sumnju u same motive za te aktivnosti. Agencija za zaštitu ličnih podataka ima uz MUP najveću odgovornost u primjeni video-nadzora i od njih se očekuje proaktivna uloga. Vrlo brzo ćemo vidjeti u samoj praksi da li će to tako zaista i biti – naveo je on.

M.S.

---

Policajci ne smiju pristupati snimcima
Lacmanović kaže da su u minulom periodu građani ostali „dosledni” u neodgovornosti prema svojim ličnim podacima i olako su ih davali ne vodeći računa o mogućim zloupotrebam, a još manje o pravnom osnovu za obradu od državnih organa, privrednih društava ili pravnih lica.

U ovoj godini poseban izazov biće usvajanje zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji mora biti usklađen sa opštom uredbom koja važi u EU. U šest opština MUP je najavio postavljanje video-nadzora, ali iako su dobili saglasnost za to imaju obavezu da uputstva, koja su zastarjela i prevaziđena, zamijeni pravilnicima kako se ne bi dešavalo da pojedini policijski službenici u nedostatku posla u kasnim noćnim satima bez pravnog osnova pristupaju video-snimcima kao što su radili u ranijim slučajevima ulazeći u baze ličnih podataka koje MUP vodi – dodao je on.