Radio-televizija Crne Gore (RTCG) mora da bude primjer ostalim medijima kako da se ponašaju i postupaju, što trenutno smatram da nije, poručila je u razgovoru za „Dan” član Savjeta RTCG Bojana Jokić. Ona je kazala da se članovi Savjeta nijesu mogli usaglasiti oko održavanja javnih sjednica u periodu kada su dolazile kritike na rad Javnog servisa, ali da je lično smatrala da je to bila neophodnost u radu Savjeta i da su bili u obavezi da javno, kao Savjet, zauzmu određene stavove kada je RTCG bio na udaru.

Na pitanje da li vidi propuste u slučajevima zbog kojih je javnost oštro kritikovala Javni servis – način izvještavanja o litijama, objavi snimka incidenta između novinara „Dana” Vladimira Otaševića i tjelohranitelja biznismena Zorana Bećirovića, te u vezi sa sadržajem nazvan „Svjedok Božje ljubavi”, Jokićeva je odgovorila da u sva tri slučaja generalno vidi propuste, na šta podsjeća da je ukazivala i tokom samih dešavanja.

– Tada sam istakla, a to ponavljam i sada, da RTCG mora da bude primjer ostalim medijima kako da se ponašaju i postupaju, te da postavlja standarde za rad medija u Crnoj Gori uopšte. Kroz ove slučajeve to se, nažalost, nije desilo. Ishod slučaja novinara „Dana” je javnosti poznat – utvrđeni su propusti i disciplinski postupak je okončan sankcijama. Savjet je, na samom početku, od menadžmenta RTCG zatražio da se utvrdi odgovornost i preduzmu konkretne mjere, što se na kraju i desilo. Ostali slučajevi su predmet naše komunikacije, ali ne mogu govoriti o tome da li će se Savjet većinski usaglasiti da je i u njima bilo određenih propusta ili ne. Mogu samo da prenesem svoj lični stav i sud u ovom dijelu, a to je da sva tri slučaja moraju da posluže kao primjer kako ne raditi određene stvari i baviti se određenim temama, te iz toga izvući jasne i važne lekcije za dalji rad. Ponavljam, RTCG mora da bude primjer drugim medijima u Crnoj Gori, što trenutno smatram da nije – poručila je Jokićeva za „Dan”.

Smatra da rad Javnog servisa i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, u odnosu na kvalitet i standarde definisane u ovoj oblasti, te da postoji dosta prostora za unapređenje i razvoj RTCG.

– Proces digitalizacije je još veoma nov za sve i čini se da mora da se uloži još vremena i napora kako bi svi mogli jednako da rade po najsavremenijim digitalnim rješenjima i sistemima. Potrebno je uložiti još dosta u obučavanje kadra uopšte, te garantovanje veće nezavisnosti cijelog Javnog servisa. Ovdje ne impliciram da su novinari nestručni ili većinski pristrasni, već da ima dosta profesionalaca i kvalitetnog kadra koji još uvijek nije u prvom planu ili nije dosegao svoje pune kapacitete u Javnom servisu. Njihovo osnaživanje i izgradnja moraju da se nađu u fokusu, pogotovo novinara i urednika – kazala je ona.

Kao značajan problem u sferi rada RTCG-a Jokićeva vidi administrativno-pravni segment, odnosno to da dokumentacija (propisi, standardi, smjernice i sl.) nije na nivou na kome mora i treba da bude.

– Što se pozitivnih segmenata rada Javnog servisa tiče, prije svega moram da se u potpunosti ogradim i istaknem da nemam nikakva prava da se iz ove pozicije miješam u uređivačku politiku Javnog servisa, ali da mogu da dam neke opšte komentare i svoja zapažanja. Imala sam uvid u jedno uporedno istraživanje koje je ukazivalo na određene nedostatke u radu RTCG, među kojima su i pristrasnost i neobjektivnost u pojedinim sadržajima, ali koje je s druge strane pokazalo da ima i dobrih primjera u domenu programskih sadržaja. Tu treba istaći edukativne, kulturne i sportske sadržaje, kao i rad Radija Crne Gore. Opet, i u ovim segmentima postoji prostora za unapređenje kako bi se oni doveli do zadovoljavajućeg nivoa – naglasila je ona.

Od njenog izbora u Savjet RTCG dosad je održana samo jedna javna sjednica, a Jokićeva navodi da je u međuvremeno održano devet elektronskih sjednica i pet konsultativnih sastanaka.

– Nažalost, nijesmo se mogli usaglasiti oko održavanja javnih sjednica u periodu kada su dolazile kritike na rad Javnog servisa, iako sam lično smatrala da je to bila neophodnost u radu Savjeta i da smo bili u obavezi da javno, kao Savjet, zauzmemo određene stavove kada je RTCG bio na udaru. Važno je istaći da neke od stvari koje su se od nas očekivale od dijela javnosti nijesu bile u nadležnosti našeg rada, pa je javna percepcija o ukupnoj ulozi Savjeta u tom smislu bila nepotpuna – istakla je ona.

Jokićeva kaže da je njena inicijalna zamisao, po izboru u Savjet, bila da se bavi aspektom ljudskih prava i da svoj fokus stavi na ljudska prava, a posebno manjine, i uopšte razvoj Javnog servisa u tim oblastima, ali da je jasno da nije moguće baviti se samo tim temama, kada postoji jasna potreba da se ulože napori u razvoj cjelokupne RTCG na svim nivoima.

A.O.

---

Novinar ima pravo na slobodu govora
Komentarišući disciplinske postupke pokrenute protiv dvoje novinara zbog njihovih objava na društvenim mrežama, Jokićeva je naglasila da za sve novinare određene medijske kuće važe etički kodeksi i pravila ponašanja, ali i da u privatnom životu svih pojedinaca postoji pravo na slobodu govora i mišljenja, koje štiti Ustav, zakoni i međunarodne konvencije.

– Svaki građanin uživa ta prava, sve dok ona ne prelaze u domen krivičnog ili prekršajnog zakonodavstva. Ne smatram da je u privatnim izjavama novinara RTCG bilo ičega što bi kao rezultat moglo ili trebalo da proizvede sankcije, već da su oni izražavali svoje stavove o društvenim pitanjima. Ponavljam, to je njihovo ljudsko pravo i sloboda i u to se dalje ne bih uplitala – kazala je ona.