Prijave nasilja u porodici su u poslednjih 15 dana, otkako su na snazi mjere za sprečavanje širenja virusa korona, porasle za oko 30 odsto, pokazuju podaci nevladinih organizacija (NVO) koje se bave borbom protiv porodičnog nasilja i zbrinjavanjem žrtava.

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija (CŽL) Aida Petrović kazala je za „Dan” da je u poslednjih 15 dana, otkako traju mjere za sprečavanje širenja virusa korona, putem SOS telefona (SOS telefon za žrtve seksualnog nasilja 020/ 250–750 i SOS telefon za žrtve trgovne ljudima 11 66 66) zaprimljena 31 prijava.

– Od ukupnog broja poziva, njih 19 su bili prijave za neki oblik nasilja (porodično 13, seksualno dva, ekonomsko četiri). Ostalih 22 poziva odnose se na ponovljene pozive jer žrtva zove po nekoliko puta, često prekida razgovor jer se plaši da je nasilnik ili neko od ukućana ne čuje da zove SOS telefon i prijavljuje nasilje – kazala je Petrovićeva.

Objašnjava da pozivi u većini slučajeva dolaze od bliske rodbine (sestra, majka), koja strahuje da bi se nasilje nad njihovom kćerkom, sestrom moglo sada ponoviti u većem obimu ili se već dešava.

– U ovom prvom „talasu” pandemije došlo je do blagog povećanja poziva/javljanja žrtava i potencijalnih žrtava nasilja. Ono što, nažalost, jeste za očekivanje, da se broj žrtava nasilja poveća u narednom period imajući u vidu ograničenu slobodu kretanja u uslovima pojačane izolacije, upućenost na 24-satno provođenje vremena u istom prostoru, teška ekonomska situacija velikog broja osoba/porodica koja je pandemijom produbljenja i koja donosi neizvjesnost što će biti sa poslom, zaradama nakon okončanja ovog stanja. Uz sve to, „okidači” za nasilje su i osobe koji su liječeni alkoholičari ili zavisnici koji sada imaju „opravdanje” za agresiju i nasilje koje eskalira na najbliže članove porodice – istakla je ona.

I iskustva Centra za ženska prava pokazuju da novonastala situacija sa virusom korona i mjere izolacije utiču na intenziviranje nasilja u porodici i stvaraju nesiguran ambijent za žrtve, prevashodno za žene i djecu.

– Porast prijava nasilja od skoro 30 odsto je zabilježen i u Kini i u više evropskih zemalja, pa i kod nas u Centru za ženska prava, ali i u drugim nevladinim organizacijama koje se bave pružanjem podrške žrtvama nasilja – kazala je za „Dan” direktorica CŽP Maja Raičević.

Ona poručuje da cjelodnevni boravak u istom prostoru sa nasilnicima zahtijeva da policija pojača mjere nadzora prema registrovanim počiniocima nasilja odnosno povratnicima, da hitno reaguje u vezi svake prijave za nasilje u porodici i nasilje nad ženama, posebno u slučaju kršenja zaštitnih mjera i da ih procesuira po skraćenom postupku.

– Posebno apelujem da policija primjenjuje svoja ovlašćenja koja se tiču mogućnosti izdavanja naredbe o udaljenju iz stana počiniocu nasilja, kako ne bi žene i djeca morali da napuštaju dom i tako se izlažu riziku od zaraze korona virusom ili riziku od kršenja mjera o zabrani kretanja, što će vjerujem biti nova taktika zastrašivanja koju će nasilnici koristiti – istakla je ona.

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće (SŽK) Ljiljana Raičević je kazala da je njihovo sklonište za žrtve nasilja otvoreno, da još imaju praznih kreveta, te da zasad nije bilo potrebe za sklanjanje žena i djece.

– Značajni broj poziva majki je sa pitanjem i problemom sprovođenja sudskih odluka kojima je regulisano održavanje ličnih odnosa maloljetne djece i očeva sa kojima djeca ne žive, a u toku trenutnih vanrednih okolinosti. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, i socijalna pitanja i Ministarstvo pravde treba da izdaju jasne instrukcije za sprovođenje ovih sudskih odluka – kazala je Ljiljana Raičević.

A.O.

---

Najviše poziva iz Podgorice
Aida Petrović je kazala da zasad najveći broj prijava dobijaju iz Podgorice, dok je poziva bilo i iz Berana, Herceg Novog, Cetinja i iz Andrijevice.

– U uslovima pojačane izolacije i ograničenog kretanja stanovništva, kao što je u vrijeme pandemije, posebno ranjive kategorije stanovništva – žene i djeca su u velikoj mogućnosti da budu izloženi većem i jačem obimu nasilja i u situaciji da trpe višestruko nasilje. Izrazito teška i delikatna situacija je za žene koje žive na selu i u udaljenim naseljima, samohrane majke, Romkinje, žene i djevojčice žrtve trgovine ljudima, žene sa invaliditetom, izbjegle i raseljene žene kao i žene starije dobi – upozorila je Petrovićeva, apelujući na nadležne da, posebno u ovakvim uslovima, žrtvama nasilja obezbijede što bržu i hitniju podršku i zaštitu.