Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) mora unaprijediti ukupno funkcionisanje i efikasnost svojih mjera, a toj instituciji trenutno nedostaju represivna ovlašćenja, kazao je u razgovoru za „Dan” predsjednik Savjeta ASK Momčilo Radulović. On ističe da ASK fali bolja saradnja sa tužilaštvom i sudovima koji sada procesuiranim funkcionerima ili političkim subjektima izriču minimalne ili uslovne kazne za kršenje zakona.

– Podaci pokazuju da su mjere ASK dovele do visokog stepena disciplinovanosti funkcionera u vezi informisanja javnosti o ličnim primanjima i sticanju imovine, jer je ta disciplinovanost dovela do pada od čak 42,6 odsto prekršajnih postupaka zbog nepredavanja godišnjeg izvještaja. Postotak prijave poklona je prešao 800 odsto, veći je broj prijava zviždača, što potvrđuje porast povjerenja u ASK kao instituciju koja ih štiti. Ovi i mnogo drugih pokazatelja su potvrda da je ASK na pravom putu, ali analitičan pristup zahtijeva i sagledavanje prostora za unapređenje. Zato smatram da ASK može i mora bolje djelovati, ali do toga se ne može doći bez dva ključna uslova. Prvi je značajna izmjena zakonodavnog okvira, a drugi uslov je efikasna i efektna koordinacija sa drugim institucijama sistema, koja su jednako važna karika za postizanje rezultata. Džaba ASK propisuje kazne u hiljadama eura po Zakonu o sprečavanju korupcije, kada sudovi donose presude po Zakonu o prekršajima u stotinama eura ili ih svode na uslovne kazne. Džaba ASK donosi mjere protiv funkcionera, ukoliko njihove matične institucije ne preduzimaju ništa protiv njih. Džaba ASK pronađe dokaze koji potvrđuju korupciju, kada istog trenutka, po zakonu, mora da ih preda drugim institucijama na dalje postupanje, bez ikakve dalje mogućnosti uticaja na tok ovog procesa.

Ipak, u javnosti se samo čuju kritike prema ASK, a u realnosti ASK nema represivne, već samo preventivne alate za borbu protiv korupcije – navodi Radulović i ističe da su zbog toga Savjet i sama ASK insistirali na drastičnoj izmjeni i reformi zakonskog okvira.

Dodaje da borba protiv korupcije nije i ne smije biti stvar samo ASK.

– To bi trebalo da bude jasno svakom ko želi da se ova institucija dugoročno izgradi kao stabilni antikoruptivni oslonac za cijelo društvo. Skupštini smo kao Savjet i kao ASK predali 86 pedloga izmjena normi u dva temeljna zakona koji regulišu naš rad. Ukoliko bude političke volje i vladajućih i opozicionih partija, ovi predlozi će pojačati antikoruptivne kapacitete ASK i cijelog niza drugih institucija – navodi Radulović.

Ističe da se saradnja sa sudstvom i tužilaštvom mora znatno unaprijediti, jer se trenutno stiče utisak da je komunikacija prilično jednosmjerna.

– Savjet ASK će insistirati da se u međusobnoj komunikaciji otklone nejasnoće i problemi i da se aktivno krene u dalji reformski proces – navodi Radulović.

Na pitanje kako Savjet gleda na konstantne prozivke da je ASK pristrasna, selektivna i da uporono izbjegava da procesuira visoke funkcionere, Radulović kaže da osnova za kritiku ima, ali da postoje rezultati koji se ne vide.

– Stvari često drugačije izgledaju iz perspektive spoljašnjeg posmatranja na određene procese, sa jedne, i sagledavanja unutrašnjeg funkcionisanja pojedinih institucija, sa druge strane. Ono čemu sam i ja lično svjedočio, kao neko ko je značajno kritikovao rad ASK prije dolaska na ovu dužnost, jeste činjenica da mnoga dostignuća rada ASK nijesu na adekvatan način prezentovana ni domaćoj ni međunarodnoj javnosti i relevantnim subjektima. Posledica toga je da i niz objektivnih dostignuća ASK nijesu dovoljno ili uopšte registrovani od strane javnosti. Takođe, često su propusti i nerad drugih institucija ili limitirana aktivnost uzrokovana zakonskim ograničenjima pripisivani ASK. Kada se na to doda i nekoliko objektivnih ili subjektivnih grešaka u tumačenju propisa od predstavnika ASK, a koje su sagledavane kroz politički kontekst, onda dobijete ocjene koje ste pomenuli – navodi Radulović.

M.S.

---

Pokreću sistem naprijed
Radulović kaže da je novi Savjet ASK za pola godine pokazao kako uprkos ekstremnom zakonskom ograničenju pokreće reforme sistema naprijed i nabolje.

– Bez velike buke i političkog spektakla, koje preferiraju određeni krugovi civilnog društva, mi smo pokrenuli procese institucionalnih i personalnih promjena u ASK. Pokrenuli smo inicijativu za izmjenu cjelokupnog zakonskog okvira za dodjelu stanova javnim funkcionerima. Vlada je to prihvatila i Radna grupa koja je radila na tome i u koju je Savjet ASK bio aktivno uključen je dovršila svoj posao i uskoro treba očekivati i javnu promociju novih predloga koji će ograničiti nemoralnost, netransparentnost i zloupotrebe u ovoj oblasti, kojima smo svi bili svjedoci u prethodnim godinama i decenijama – navodi Radulović.


Malo kandidata ispunjava uslove
​Komentarišući dva neuspjela izbora direktora ASK, Radulović kaže da imaju neuobičajenu situaciju jer uslove iz Zakona o sprečavanju korupcije ispunjava jako mali broj ljudi u državi, pri čemu su mnogi neraspoloženi da prihvate tu funkciju.
– Uslovi su takvi da u državi koja ima samo 620 hiljada stanovnika, samo nekoliko desetina ljudi može da ispuni tako strogo propisane norme, a onda, od tako limitiranog broja, samo nekoliko njih je voljno da uopšte aplicira za tu poziciju. Kada na to nadovežete činjenicu da je to radno mjesto pod izuzetnom lupom javnosti i medija, a često i pod njihovim značajnim pritiskom, volja potencijalnih kandidata dodatno slabi, jer nema baš puno onih koji su spremni da se otvoreno i hrabro uhvate ukoštac sa cijelim spektrom društvenih problema kojima se bavi ova institucija. Tako smo i došli u situaciju da imamo samo nekoliko aplikanata i da ekstremno mali broj njih, jedan ili dva, ispunjava istovremeno i zakonske uslove za to mjesto i da ima dobru volju da aplicira na javni konkurs. Zbog toga, moramo biti svjesni da svaki zakonodavni okvir mora da korespondira sa društvenom realnošću – navodi Radulović.