Kompanija „Valgo Montenegro“ nije produžila ugovore o radu s petnaestoricom radnika, koji su bili angažovani na poslovima remedijacije tla i čišćenju grita u bivšem Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj, a koji su se zbog toga

juče okupili u znak protesta.

Tvrde da im ugovori nijesu produženi i prije nego li su posao završili, a da su bez posla i primanja ostali samo zbog toga što su od menadžmenta kompanije tražili da nadležna Agencija za zaštitu životne sredine ispita kvalitet rada na čišćenju dijela zemljišta od zauljenog otpada i mazuta.

– Smatramo da rad na tom dijelu nije izvođen u skladu s ekološkim standardima. Menadžmentu „Valga“, na čelu s Milanom Božovićem i Rajkom Uskokovićem je lakše bilo da nama ne produže ugovore i da počnu sa zapošljavanjem nekvalifikovane radne snage bez ikakve obuke, pogotovo u dijelu tretmana azbesta, čiju obuku moraju sprovesti licencirane firme iz Francuske. Nju su bivši zaposleni morali proći i dobiti sertifikate – poručili su juče na konferenciji za novinare.

Ukazuju da projekat od državnog i kapitalnog značaja za Crnu Goru nije ozbiljno vođen, što, kako pojašnjavaju, dovoljno govori podatak da su vodeći ljudi projekta Pasareli (Valgo) i Zapusek (Inter geo) krajem prošle godine dobili otkaze u matičnim kompanijama.

– Javnost Crne Gore je upoznata da od 5. avgusta 2019. godine nijedan brod nije došao po preostali grit koji su radnici svojim angažovanjem prečistili i skladištili u preostala skladišta, još u septembru prošle godine, dok su iz kompanije „Valgo“ uporno to pravdali nekim promjenama lokalnih vlasti u Sevilji. To smatramo potpuno apsurdnim. O kvalitetu rada nas 15 biviših zaposlenih najbolje govore pohvale ljudi iz Svjetske banke prilikom obilaska terena u Bijeloj – navode oni.

Bivši radnici „Valga“ pitaju projekt menadžera Milana Božovića čime se on može pohvaliti, „da li povredama zaposlenih u ’Valgu‘, ili povredama kosovskih državljana koji nisu bili prijavljeni na projektu (firma ’Elisa’ Priština)“.

– Postoji osnovana sumnja da građevinski otpad koji se izvozio sa gradilišta na deponiju u Mokrinama nije zadovoljavao ekološke standarde, što se nadamo da može potvrditi menadžer ekologije zaposlen u „Valgu Montenegro“ – poručuju bivši zaposleni.

Kako dodaju, na ovo ukazuju kao zabrinuti građani Crne Gore, čija se Vlada kreditno zadužila za ovako ozbiljan projekat. Napominju da su za sve informacije na raspolaganju nadležnim institucijama Crne Gore.

Boško Krivokapić, jedan od bivših radnika, objasnio je, da su svega nekoliko dana prije isteka ugovora uočili i prijavili nepravilnosti.

– Obratili smo se menadžerima tražeći objašnjenje misleći da se jedan dio posla ne radi kako treba. Tražili smo objašnjenje, a rezultat toga je to što smo nas 15 na ulici. Cijelu sedmicu ovdje stojimo ispred kapije, niko iz „Valga“ nam se ne obraća, hoćemo da znamo zašto nam se ugovori ne produžavaju, a traže nove radnike ili da nas vrate na posao – kazao je Krivokapić.

Radnici tvrde da su završili 85 odsto posla, odnosno prečistili preko 52.000 tona grita, preko 20.000 tona zauljane zemlje, prečistili grit koji je došao iz Portomontenegra, koji se skladišti u krugu bivšeg brodogradilišta, porušili nekoliko objekata, iz druge faze ugovora između komppanija „Valga“ i „Damen“, kao koncesionara, nakrcali sedam brodova koji su isplovili sa Sevilju i osmi koji je isplovio za Ukrajinu. Takođe su izvršili separaciju nafte, za koju kažu da je plutala po velikoj površini, ali i to da posla ima još mnogo. Prema procjenama, ostalo je još oko 8.000 tona grita i 30.000 tona nepročišćene zemlje. Kažu, da su čuli da će preostali grit ići za Norvešku, iako su njihova nepotvrđena saznanja da menadžment „Valga“ ponovo pregovara sa Španijom.

Zoran Jovetić, jedan od bivših šefova u firmi „Valgo“, istakao je, da je prvi ukazao na nepravilnosti u procesu obrade grita.

– Rekao sam tim menadžeru da se posao prebrzo obavlja. On je to predočio ostatku menadžmenta, od kojeg nismo dobili nikakvu informaciju, ali otkaze jesmo. Odnosno, raskid ugovora. Mislim da smo kao lojalni građani Crne Gore, bili u moralnoj obavezi da ukažemo na propuste, tim prije što sve ovo plaćaju građani Crne Gore, odnosno država, koja se kreditno zadužila za ovaj kapitalni projekat – konstatovao je Jovetić.

K.M.

---