Iako su predstavnici aktuelne Vlade u procesu izrade i donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata tvrdili da tada utvrđeni devetomjesečni rok za legalizaciju neće biti produžen, te da će se rušiti divlji objekti koji se ne legalizuju i da će njihovi vlasnici snositi dugoročne posledice predviđene zakonom, izvršna vlast je u izbornoj godini odlučila da izmjenama i dopunama ovog akta divljim graditeljima opet dozvoli da nelegalno sagrađena zdanja uvedu u legalne tokove. Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata dosad nije dao nikakve rezultate na polju legalizacije, pa tako od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju, u državi trenutno imamo svega 734 legalizovana objekta. Ukoliko se uzmu u obzir neformalne cifre od 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, to znači da u prethodne dvije godine nijesmo uspjeli da legalizujemo ni jedan odsto divljih objekata u državi.
Iako su od donošenja zakona prošle više od dvije i po godine, a od završetka roka za legalizaciju gotovo dvije, nadležni organi nijesu uspjeli ni da obrade sve podnijete zahtjeve. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o radu Ministarstva održivog razvoja i turizma za 2019, dosad je obrađeno 33.000 zahtjeva. Donijeto je 4.306 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 2.495 rješenja donijeto iz razloga neusklađenosti s planovima, a 236 o prekidu radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Iz Vlade su, nakon sjednice na kojoj su utvrđene dopune ovog zakona, saopštili da će se predloženim izmjenama, između ostalog, unaprijediti proces legalizacije i stvoriti zakonski uslovi za ponovno prijavljivanje za legalizaciju.
Vlasnici bespravnih objekata koji bi proces legalizacije započeli po poslednjem Vladinom predlogu izmjena i dopuna Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ukoliko se usvoji, plaćali bi naknadu za urbanu sanaciju, umjesto trenutno propisane naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Ovim predlogom produžen je rok i za izradu plana generalne regulacije sa 36 mjeseci od donošenja zakona, na 48 mjeseci.
Vlada je predložila izmjenu člana 154, pa se propisuje da se rješenje o legalizaciji može izdati za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu s osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donijetog do stupanja na snagu ovog zakona, planovima koji su donijeti do 31. 12. 2018. ili Planom generalne regulacije, kao i oni koji se nalazi na orto-foto snimku.
Vlasnici bespravnih objekata će u novom procesu legalizacije morati da dostavljaju dokaz o postojanju tog objekta na orto-foto snimku. Članom 164 propisano je da vlasnik bespravnog objekta plaća naknadu za urbanu sanaciju, koja se plaća za sve bespravne objekte, a njen iznos se utvrđuje rješenjem organa lokalne uprave.
– Visina naknade ne može biti niža od visine naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Visina naknade utvrđuje se u zavisnosti od zone, stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova opremanja građevinskog zemljišta, troškova mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade i vrste i namjene objekta – navodi se u predloženom zakonu.
Propisani su i izuzeci kada opština može umanjiti iznose ove naknade. propisano je da se naknada za objekte osnovnog stanovanja može plaćati u 240 rata, a za ostale 120.
A.O.
Idejna arhitektonska rješenja bez konkursa za objekte iz donacija i kreditaPredloženim zakonom mijenja se i član 54, po kojem neće biti obavezan javni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za objekte koji se finansiraju iz donacija, kredita ili sredstava drugih država ili za rekonstrukciju objekata.
– Za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dokumentacija, obavezno se raspisuje javni konkurs za objekte za potrebe državnih organa, lokalne samouprave, zdravstvenih, prosvjetnih, naučnih, kulturnih, sportskih i objekata socijalne zaštite koji su u državnoj svojini – propisano je izmijenjenim članom.
)){kind=small}
