Jedan od zadataka nove vlasti treba da bude i revizija odluka o dodjeli stanova i povoljnih kredita funkcionerima, za šta je od 2007. godine potrošeno oko 25 miliona eura, a sa tim zajmovima država je bila najpovoljniji kreditor, ali samo za grupu odabranih i povlaštenih, ocjenjuju sagovornici „Dana”. Na račun građana, povoljnosti su imali i svi bivši premijeri. Aktuelni predsjednik države
Milo Đukanović je stan od 114 kvadrata u ekskluzivnom podgoričkom naselju Gorica otkupio od države pod povoljnim uslovima, a prema najranijim podacima o njegovim prihodima koji datiraju iz 2005. godine, imao je platu od 456 eura. Sadašnji odlazeći premijer
Duško Marković dobio je od države kredit od 20.000 eura, dok je bivši predsjednik Vlade
Igor Lukšić od države pod povoljnim uslovima pozajmio 45.000 eura.
Najdrastičniji je slučaj dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda
Vesne Medenice, kojoj je
država tri puta rješavala stambeno pitanje. Stan na poznatoj podgoričkoj lokaciji u Vektri koji je dobila od države, poklonila je kćerki, nakon toga je od države dobila još 20.000 za stambeno pitanje, da bi joj kasnije Vlada odobrila još 40.000 eura po povoljnim uslovima. Direktor Uprave za inspekcijske poslove
Alija Košuta dobio je od Vlade 40.000 eura kredita, iako je u tom trenutku imao pet nekretnina u posjedu, tri stana i dvije kuće.
Direktor Nacionalnih parkova
Elvir Klica,koji je kadar SD-a, od Vlade je dobio stambeni kredit od 40.000 eura, iako je vlasnik tri poslovna prostora, dvije kuće i četiri automobila. On je taj kredit za sebe opravdao podatkom da nema nijednu nekretninu u Podgorici. Aktuelni direktor zavoda za zapošljavanje
Suljo Mustafić je pod povlašćenim uslovima dobio stan od 128 metara kvadratnih za nešto više od 26.000 eura, potom ga prodao, kupio manji. Državno preduzeće „Monteput” odobrilo je izvršnom direktoru i funkcioneru Bošnjačke stranke (BS)
Jonuzu Mujeviću stambeni kredit od 80.000, sa obavezom da vrati svega 20 odsto od tog iznosa, odnosno 16.000 eura. Na osnovu toga ispada da ga je državno preduzeće častilo 64.000 eura.
Prema ocjeni
Marka Sošića iz Instituta alternativa, preispitivanje valjanosti odluka o dodjeli stanova i povoljnih stambenih kredita, kao i potpisanih ugovora, posao je za tužilaštvo. On navodi da prema odgovoru Duška Markovića na premijerskom satu, Specijalno tužilaštvo je već radilo po krivičnoj prijavi protiv Komisije za rješavanje stambenih pitanja i odbacilo prijavu. Bio bi, ističe Sošić, pogrešan zaključak da je time cjelokupan rad Komisije proglašen za zakonit, jer mi ne znamo na osnovu kojeg konkretno slučaja je prijava pokrenuta, niti šta je tačno tužilaštvo provjeravalo.
– Prvi korak za novu Vladu mora biti zaustavljanje, moratorijum na rješavanje stambenih potreba funkcionera na ovaj način, do sistemskog rješenja ovog pitanja. To treba da se ogleda i u budžetu za narednu godinu, i u fiskalnoj strategiji za naredne četiri godine. Država mora prestati da bude najpovoljnija banka u zemlji, koja onima koji nisu u stanju socijalne potrebe daje kredite uz otpis do 80 odsto, kamatu od jedan odsto i decenijske periode otplate – poručuje Sošić.
Sa druge strane, kako kaže, nova Vlada mora objaviti i odluke o dodjeli stanova i kredita funkcionerima u periodu prije Vlade Duška Markovića, od osnivanja Komisije za stambena pitanja, tj. od 2007. do 2016. godine.
– Podsjećamo da je u periodu od 2007. godine, na poziciji rješavanja stambenih potreba, iz državnog budžeta potrošeno tačno 25 miliona eura i neophodno je da imamo svu dokumentaciju o radu Komisije i odlučivanju u ovom periodu. Zadatak nove vlade će biti, da na bazi pojedinačnih slučajeva provjeri zakonitost odluka i provjeri poštovanje ugovornih odredbi, pa da nakon toga krene u eventualni postupak preispitivanja, poništenja, podnošenja krivičnih prijava i slično – kaže Sošić.
Pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje
Snežana Kaluđerović ističe da je jedan od najznačajnijih izazova koji čeka novu vlast izgradnja institucija. Ona ukazuje da mi u sistemu imamo Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa sa većim brojim zamjenika i saradnika, ali da je ta institucija često bila nijema i nevidljiva.
– Zaštitnik je bio dužan da napravi kompletnu pravnu analizu cjelokupne dokumentacije koja se odnosi na stanove i kredite i da se pravno odredi prema tome, kao i da obavijesti javnost, ako je našao da je ovo pitanje zakonito riješeno, sa argumentima zašto smatra da je to tako. Logično bi bilo da nova Vlada zatraži informaciju što je Zaštitnik i kada radio po tom pitanju, ali i po drugim značajnim pitanjima, pa da se u odnosu na te, pređašnje rezultate, odredi o njegovom radu. Do sada se Zaštitnik bavio zastupanjem države u tužbama za razlike u zaradama, koje su podnosili državni službenici, i sličnim stvarima, ali je i to radio vrlo loše – ističe Kaluđerović.
Na pitanje da li je diskriminacija prilikom dodjele stanova i kredita dovoljan razlog da se ospori legitimitet dijeljenja povoljnih stanova i kredita funkcionerima, Kaluđerović kaže da činjenica da je dio informacija objavljen tek nakon višemjesečnog pritiska javnosti, upućuje da je dosadašnja Vlada imala motiv da prikriva te informacije, i upravo to upućuje na nužnost preispitivanja ovog pitanja.
– Adekvatna analiza može se izvršiti tek nakon što bude dostupna cjelokupna dokumentacija sa pojedinačnim odlukama i ugovorima. Imamo situaciju i da je Vlada „kućila” lica iz drugih grana vlasti, ali i institucija koje su formalno nezavisne, što naročito dovodi u pitanje i legitimitet, ali i legalitet takvih postupaka – navodi ona.
Koordinator programa ljudskih prava i pravde u NVO Građanska alijansa
Zoran Vujičić kaže, svakako da zakonska rješenja omogućavaju javnim funkcionerima dodjelu kredita ili stanova pod povoljnim uslovima, ali da kriterijumi pod kojima su oni dodjeljivani nisu bili do kraja jasni niti precizni, a proces nije bio transparentan.
– Treba preispitati ove odluke i gdje god je došlo do kršenja procedure treba da se pokrene utvrđivanje odgovornosti – navodi Vujičić.
Tokom 2017. i 2018. godine, stanove od Vlade po povlašćenim uslovima dobili su tužioci
Lidija Vukčević (75 kvadrata, plaćen 15.653 eura),
Saša Čađenović (89 kvadrata, plaćen 15.326 eura),
Miloš Šoškić (75 kvadrata, plaćen 15.925 eura), generalni direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane
Mihailo Volkov (75 kvadrata, plaćen 9.750 eura), ministri saobraćaja, prosvjete i socijalnog staranja
Osman Nurković (90 m2, plaćen oko 20.000 eura),
Damir Šehović (89 m2, plaćen 22.922 eura) i
Kemal Purišić (92 m2, plaćen 15.796 eura). Stanove su dobili i predsjednik Ustavnog suda
Dragoljub Drašković (109 kvadrata, plaćen 24.290 eura)), poslanik DPS-a
Sanja Pavićević (89 kvadrata, zamjena stana i doplata 6.010 eura), Vladin sekretar
Dejan Medojević (74 m2, plaćen 22.641 euro), državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova
Zoran Janković (75 kvadrata, plaćen oko 20.000 eura), direktorica Specijalne bolnice „Brezovik”
Gordana Reljić (78 m2, plaćen oko 20.000) i pomoćnik direktora Uprave policije
Enis Baković (56+4 kvadrata, plaćen oko 15.000). Da su oni stanove kupovali po uslovima koji važe za građane, platili bi pet puta veći iznos. Funkcioneri su, njih 96, za te dvije godine dobili 13 stanova ukupne površine 1.066 kvadrata i 2,5 miliona eura stambenih kredita. Prema analizi „Dana”, 13 nagrađenih javnih funkcionera su stanove ukupne kvadrature 1.066 m2 platili manje od 250.000 eura, odnosno za preko 900.000 manje nego da su nekretnine kupovali preko projekta „1.000+”. Da su ih kupovali preko projekta „1.000+”, koji je, makar nazivom, projekat socijalnog stanovanja za građane sa srednjim i nižim primanjima, platili bi ih okvirno 1,17 miliona eura. Cijena kvadrata stana u okviru projekta „1.000+”, u poslednjoj fazi realizacije, gotovo da nije bila niža od 1.100 eura. Funkcioneri su stanove plaćali oko 200 eura po metru kvadratnom.
M.S.
Preispitaće zakonsku regulativu
Marko Sošić podsjeća da je u decembru prošle godine formirana Radna grupa za preispitivanje pravnog okvira kojim je uređeno pitanje rješavanja stambenih potreba funkcionera i državnih službenika i namještenika. Niti je potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku objavio izvještaj radne grupe, niti je Ministarstvo održivog razvoja i turizma podnijelo Vladi predloge izmjena propisa u ovoj oblasti, kako je to bilo dogovoreno u decembru 2019. godine. Tada je planirano da rad Radne grupe bude završen do kraja februrara 2019. godine. Marković je tada (u aprilu 2020. godine) rekao da nije bio zadovoljan rezultatima Radne grupe, pa je njihov materijal vratio na doradu.
Predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korucpije, na čiji predlog se ušlo u cijelu proceduru,
Momčilo Radulović kaže za „Dan” da je Radna grupa pripremila izmjenu zakonodavstva koje garantuje da nam se situacije iz prošlosti ne ponove. On kaže da se mogućnost dodjele stanova i kredita u značajnoj mjeri reducira i mogućnost zloupotrebe smanjuje na najmanju mjeru. Radulović dodaje da je sada na Vladi i Skupštini da usvoje i sprovedu zakon.
