Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Istraga u kotorskom sudu zbog korupcije * DPS potučen do nogu * Dok su vjerovali Simoviću, upravnik rasprodao preduzeće * Niko neće za direktora * Zadržaće direktnu upravu nad Katalonijom * Manjina * Žrtve čitanja
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-05-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Aleksandar Vulin, ministar odbrane Srbije:
NATO bombe ubijaju na odloženo.

Vic Dana :)

Pita Mujo Hasu:
– Zašto ti sjediš na prozoru dok tvoja žena pjeva?!
Haso:
– Da ne pomisle ljudi da je tučem!

Narkoman i gubavac sjede u ćeliji. Čuvaru ispadnu ključevi. Gubavac krene lijevom rukom, otpadne mu. Krene desnom, i ona otpadne. Krene lijevom nogom, otpadne mu. Krene desnom i otpadne mu i ona. Tek čuješ narkomana:
– Batice, pa ti još malo pa si izašao.

Zašto plavuša ne umije da napiše broj 22?
Zato što ne zna koja se dvojka prva piše!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2020-09-22 PRAVNICI UKAZUJU DA USTAV NE OMOGUĆAVA PREDSJEDNIKU DRŽAVE DA SABOTIRA DONOŠENJE NOVOG AKTA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI
Milo mora proglasiti zakon ili mu slijedi razrješenje
Šoć Milo mora proglasiti zakon ili mu slijedi razrješenje Još se nije desilo da predsjednik odbije da proglasi zakon koji je usvojen i nema razloga da se to ni sada desi, jer bi promjena aktuelnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti značila samo otklanjanje neustavnih normi iz tog propisa, koje ne spore ni najviše pravne adrese – kaže Dragan Šoć za „Dan”
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ima pravo da jednom Skupštini vrati izmjene i dopune ili eventualno novousvojeni zakon o slobodi vjeroispovijesti, a kada parlament po drugi put podrži taj akt, on ga mora proglasiti, jer bi suprotnim postupanjem prekršio Ustav i dao osnov da poslanici pokrenu postupak njegovog razrješenja sa funkcije. To proizilazi iz Ustava Crne Gore, ali i mišljenja pravnika, sagovornika „Dana”.

U poslednje vrijeme, nakon izglasavanja nove vlasti na izborima 30. septembra, u javnosti se često moglo čuti pitanje da li Đukanović može koristiti svoju poziciju da sve zakone nove skupštinske većine vraća i tako sabotira njihovu primjenu. Pravni sistem Crne Gore je u tom pogledu jasan i njime je predviđeno da predsjednik Crne Gore ukazom proglašava zakon. Predsjednik države može da ne donese ukaz o proglašenju zakona, odnosno, ima pravo tzv. suspenzivnog veta. Odbijanje predsjednika države da proglasi zakon ima za posledicu još jedno odlučivanje o tom propisu u parlamentu, a za ponovno usvojeni zakon, predsjednik Crne Gore dužan je donijeti ukaz o proglašenju.

– Predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana, ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon – navodi se u članu 94 Ustava.

Po Ustavu, mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno spriječen da vrši dužnost predsjednika i razrješenjem. Predsjednik odgovara za povredu Ustava, a neproglašavanje zakona značilo bi povredu.

Članom 98 Ustava je precizirano da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.

– Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore. Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav – navodi se u Ustavu.

​Pravnik Dragan Šoć smatra da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti najbolje i najelegantnije primijeniti izmjenama i dopunama, te da predsjednik države ima pravo da jednom vrati taj akt. Šoć ipak vjeruje da nećemo doći u tu situaciju i da će Đukanović odmah proglasiti zakon, jer bi u suprotnom došli u nepovoljnu pravnu i političku situaciju.

– Eventualno inaćenje bi omogućilo pokretanje postupka njegovog razrješenja – poručuje Šoć.

Dodaje da vjeruje da će se poštovati volja parlamenta, te da ne može da zamisli situaciju u kojoj bi Đukanović više puta odbijao da proglasi neki akt.

– Ne znam ni šta bi time dobio osim komplikovanja političke i pravne situacije. Još se nije desilo da predsjednik odbije da proglasi zakon koji je usvojen i nema razloga da se to ni sada desi, jer bi promjena aktuelnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti značila samo otklanjanje neustavnih normi iz tog propisa, koje ne spore ni najviše pravne adrese – izjavio je Šoć za „Dan”.

M.S.




Ustav je jasan, sve drugo bi bilo flagrantno kršenje
Član predsjedništva Demokrata, pravnik Neven Gošović kaže da je ​Ustavom Crne Gore (član 94) utvrđena dužnost predsjednika Crne Gore da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana, ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

– Ako Skupština ponovo izglasa isti zakon, predsjednik Crne Gore je dužan da poštujući Ustav potpiše zakon. Ako to ne učini krši Ustav. Za povredu Ustava predsjednik odgovara Skupštini. Na osnovu člana 98 Ustava predlog za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština na predlog najmanje 25 poslanika. Nakon postupka sprovedenog u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore, Skupština može razriješiti predsjednika Crne Gore, kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Više je nego jasno da bi u slučaju eventualnog, gore navedenog flagrantnog kršenja Ustava, Milo Đukanović morao biti razriješen dužnosti predsjednika Crne Gore – objašnjava Gošović.


Najspornija tri člana koja omogućavaju otimanje svetinja
Skupština Crne Gore je, u noći između 26. i 27. decembra 2019. godine, usvojila, kako je ranije ocijenila Mitropolija crnogorsko - primorska, diskriminatoran i neustavan Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, prethodno odbivši tri amandmana, koje je preko poslanika Demokratskog fronta dostavila Srpska pravoslavna crkva. Amandmane je prethodno odbila i Vlada Crne Gore na svojoj vanrednoj sjednici. Mitropolija i ostale eparhije Srpske pravoslavne crkve su imale još niz primjedbi na predlog zakona, na koje im nikad nije odgovoreno, a u noći usvajanja zakona su, radi mira i bratske sloge, predložili samo tri.

Dostavljeni amandmani su predstavljali minimum minimuma koji je Vladi i Skupštini ponuđen od Crkve, kako bi se doprinijelo smirivanju društvenih tenzija i preduprijedile teške posledice koje mogu nastati donošenjem ovakvog Zakona. Amandman na članove 62, 63 i 64, najsporniji su, jer predviđaju prepisivanje svetinja na državu.



„Članom 98 Ustava je precizirano da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"