Državne institucije su u poslednje četiri godine uvećale vozni park za 852 vozila, pa u ovom trenutku na raspolaganju funkcionerima i službenicima su 4.573 vozila u svojini Crne Gore. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) „Danu” je dostavilo podatke da se crnogorskim drumovima s skraćenicom CG ili MN vozi 3.311, P oznaku ima 276, a bez službene oznake, odnosno civilne oznake ima 986 vozila, od kojih su 360 teretna, priključna, traktori i radna vozila.
Samo za gorivo za službena vozila građani će ove godine platiti preko 2,3 miliona, što pokazuju ugovori Uprave za imovinu u koje je „Dan” imao uvid.
Prije četiri godine, tačnije u septembru 2016. godine, državne institucije su raspolagale sa 3.721 službenim automobilom, pri čemu 755 na registarskoj tablici ne sadrži skraćenicu CG ili MN. Tada je skraćenicu CG ili MN u registarskoj oznaci imalo 2.966 vozila u vlasništvu države.
U MUP-u navode da ne raspolažu podatkom o vrijednosti vozila u svojini države, ali smo u poslednje četiri godine bili svjedoci da su se za vozila ministara izdvajale stotine hiljada eura. Tako je MUP 2017. godine kupilo tri nova automobila marke „mercedes” za potrebe premijera
Duška Markovića, koji su plaćeni 199.999 eura, dok je Uprava za imovinu za potrebe Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu
Srđan Darmanović, kupila jedan „mercedes” za čak 58.998 eura. Novi „mercedes” je trgovan i za ministarsku ekonomije
Dragicu Sekulić i plaćen je 56.508 eura.
Ipak, iako bi se po rastu voznog parka moglo naslutiti da Crnoj Gori u ekonomskoj sferi ide jako dobro, samo podatak o javnom dugu pokazuje da nam na tom polju i ne „cvjetaju ruže”. Poređenja radi, javni dug Crne Gore je 2016. godine, kada je odlazeća vlada preuzela kormilo države, iznosio je 2,5 milijarde eura, a trenutne prognoze su da će on na kraju 2020. godine iznositi 3,7 milijardi eura. Osim toga ove godine imamo drastičan pad broja zaposlenih, pa je tako u julu ove godine u Crnoj Gori posao, prema podacima Uprave za statistiku, imalo 174.170 građana, dok je u istom mjesecu 2016. godine ta brojka iznosila 185.659.
U isto vrijeme dok je javni dug rastao, a nezaposlenost rasla, građani su uzaludno prijavljivali stotine slučajeva zloupotrebe službenih vozila. Ipak, Vladin sistem za prijavu zloupotreba je doživio fijasko jer i pored ažurnosti građana, njihove prijave su gotovo obesmišljene jer nije bilo odgovarajućih kazni za zloupotrebe, a nadležni na neke prijave nisu ni odgovarali.
Sagovornici „Dana” ističu da se sa praksom rasta i zloupotreba voznog parka mora stati, ali to je samo jedan od problema našeg društva. Prema ocjeni direktora Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku
Mitra Radonjića državni funkcioneri su se poistovjetili sa državom i smatraju da je komfor i luksuz nešto što im apsolutno pripada.
– Ne možemo, a da se ne zapitamo za koje potrebe i kome treba 4.550 vozila? Naravno, naša ministarstva to pravdaju realnim potrebama ali smo svjedoci da se te njihove „realne potrebe” često mogu primijetiti vikendima na parkinzima plaža, parkinzima diskoteka i bogami, nerijetko i na parkinzima luksuznih odmarališta na Zlatiboru i Kopaoniku, a više puta su službena vozila primijećena i na parkinzima trgovačkih centara i stovarištima. Broj od 4.550 vozila je više nego bespotreban, a po mom mišljenju i neraspoređen na pravi način, jer nema potrebe da ministar, direktor direktorata, državni sekretar i savjetnici imaju po jedno službeno vozilo, što jasno govori o „razmaženosti” funkcionera i objektivnoj neracionalnosti u potrošnji javnih sredstava – navodi Radonjić.
Direktor Građanske alijanse, koja je godinama pratila zloupotrebe službenih vozila,
Boris Raonić kaže za „Dan” da su nam čak zloupotrebe službenih auta među manjim problemima u društvu, ali su vrh ledenog brijega, najvidljiviji, jer svakom građaninu pokazuje kakav je odnos prema bydžetu i javnim sredstvima.
– Svaki građanin je u prilici da vidi bezobrzirnost u korišćenju i trošenju, ali i broju vozila. Kontinuirano povećanje, mimo bilo kakve logike i potrebe, kao da nijesmo jedna od najsiromašnijih država u Evropi, postalo je opšte mjesto. Sada je trenutak da ko god formira Vladu, promijeni ovakav način ponašanja – ističe Raonić.
M.S.
Dok se funkcioneri voze, službenici za posao koriste lična vozila
Mitar Radonjić kaže da je većina luksuznih vozila na raspolaganju višim funkcionerima koji su to razumjeli na način da im pravo na korištenje službenog vozila pripada i van radnog vremena, dok se često dešava da zaposleni u organima državne uprave moraju koristiti sopstveno vozilo u službene svrhe, u šta se više puta i lično uvjerio.
– Moj savjet institucionalnim funkcionerima je da svojim primjerom pokažu domaćinski odnos prema sredstvima građana, na način što će makar vikendom parkirati službena vozila na parking institucije, a mogli bi da razmisle i o korištenju ekološki prihvatljivih prevoznih sredstava koje koriste i predstavnici određenih diplomatskih predstavništava razvijenih zemalja u Crnoj Gori, poput javnog prevoza, bicikla ili električnog trotineta i makar u mjeri u kojoj je moguće doprinesu ekološkoj svijesti i opštoj ekološkoj situaciji – ističe on.Devet ministarstava ima auta sa civilnim tablicamaPravilnikom o registraciji motornih i priključnih vozila, propisano je da lična oznaka na registarskoj tablici vozila koja su u svojini Crne Gore sadrži skraćenicu CG ili MN, a da izuzetno, ako to zbog potreba i specifičnosti poslova koje vrši organ koji koristi vozilo u svojini Crne Gore (državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave i pravno lice koje vrši javno ovlašćenje) zahtijeva starješina tog organa, lična oznaka registarske tablice za to vozilo ne mora da sadrži skraćenicu CG ili MN, ako to odobri Ministarstvo unutrašnjih poslova. Prema podacima MUP-a bez oznaka CG ili MN imaju institucije poput Agencije za nacionalnu bezbjednost, Agencije za sprečavanje korupcije i drugih agencija, ministarstva javne uprave, sporta, ekonomije, finansija, odbrane, pravde, saobraćaja i pomorstva, unutrašnjih poslova i zdravlja, kao i više agencija, sudova, lokalnih preduzeća i uprava.
)){kind=small}
