Međunarodni dan prava javnosti na slobodan pristup informacijama, crnogorski građani i stručna javnost dočekuju i dalje u neznanju koje odluke se u njihovo ime donose, kako se troši njihov novac i šta je sve sad već odlazeća vlast potpisala u njihovo ime. Za to je zaslužno sve češće skrivanje informacija od građana i proglašavanja tajnom, sve više spornih dokumenata. Rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPSPI) po ocjeni sagovornika „Dana” nazadovao je u poslednje vrijeme, jer se u njemu nalaze samo lica bliska DPS-u na čelu sa Sretenom Radonjićem, koji je ranije bio direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
​Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ocjenjuje da smo u prethodnom periodu svjedočili da je Vlada ulagala značajne napore kako bi ograničila pravo građana da dobiju punu informaciju o njenom radu, pa čak i u slučajevima kada se nesporno radilo o informacijama od javnog interesa. Ističe da je ovo posebno bilo vidljivo kada su bile u pitanju informacije koje su ukazivale na neko kršenje zakona i korupciju.
– Pored očiglednih opstrukcija u praksi, u Vladi su aktivno radili i na stvaranju zakonskog okvira za dalje ograničavanje prava građana da znaju kako se troši njihov novac i kako se uopšte i za čiji interes donose odluke. Svjedok toga je i predlog izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je bio pripremljen uoči poslednjih izbora, a koji je u značajnoj mjeri onemogućavao istinsku građansku kontrolu vlasti. Smatram da bi upravo jedan od prvih koraka oslobađanja institucija trebalo da bude istinska reforma slobodnog pristupa informacijama, te uspostavljanje nove prakse u kojoj građanima ne smiju biti uskraćene informacije koje utiču na njihov život. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, slobodan pristup informacijama jeste nezamjenljiv i veoma efikasan alat za otkrivanje svih onih sakrivenih interesa i agenda koji se kriju iza određenih odluka, naročito kada je u pitanju trošenje državnog novca, i upravo taj institut je bio jedan od najvećih saveznika MANS-a u otkrivanju brojnih slučajeva korupcije. Svakako, Crnu Goru u narednom periodu očekuju brojne i sveobuhvatne reforme, ali i brojni izazovi, te je stoga veoma bitno da na samom startu tog puta imamo zakonski okvir koji će novu vlast držati odgovornom i u svakom momentu svjesnom da se svaki njen potez posmatra i ocjenjuje – izjavio je Milovac.
Na pitanje da li smatra da je AZLPSPI od dolaska novog Savjeta napredovala ili nazadovala, te da li je predsjednik tog tijela Sreten Radonjić nakon prelaska iz ASK štitio pravo javnosti da zna tajne DPS-a, Milovac kaže da je odgovor na to pitanje slučaj pozitivnog mišljenja koje je Agencija dala u vezi sa spiskom osoba u samoizolaciji, čije je objavljivanje proglašeno za kršenje Ustava i prava na privatnost građana Crne Gore.
– Smatram da Radonjić nije slučajno prebačen iz ASK -a u Agenciju gdje može imati uticaj na to kako se Zakon o slobodnom pristupu informacija sprovodi, odnosno do koje mjere građani imaju pravo da znaju šta državne institucije rade. Nažalost, svjedoci smo da su i ASK i AZLPSPI institucije koje su i dalje zarobljene političkim interesima DPS-a i njenih rukovodilaca, o čemu svjedoče odluke koje su te institucije donosile godinama unazad. Oslobađanje tih institucija, kadra i prakse, koja je primat davala političkoj agendi umjesto javnom interesu, svakako mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu – navodi Milovac.
Bivši član Savjeta AZLPSPI i ekspert u oblasti slobodnog pristupa informacijama Radenko Lacmanović ocjenjuje da se vrijeme između prošlog i ovog 28. septembra nije iskoristilo na način koji bi se mogao okarakterisati kao afirmacija prava javnosti da zna. Smatra da se nije otišlo korak dalje da se građanima ispoštuje pravo da znaju kako i u koje svrhe se troši njihov novac.
– Za ovako stanje imamo više uzoraka, jedan od njih je Zakon o SPI iz 2017. godine, ali i jednopartijski Savjet Agencije. Da bi stanje u ovoj oblasti bilo popravljeno neophodno je izmijeniti zakon, a ja sam već pripremio izmjene tog akta, koji će se uskoro naći pred predstavnike NVO i medija, a nadam se i u novoj Skupštini, te da će nova vlast usvajanjem tog akta pokazati da su, za razliku od prethodnika, spremni da rade transparentno, a samim tim i odgovorno – istakao je Lacmanović.
Dodaje da nova vlast treba da pogleda koji su to u prošlosti zadužili državu, ali i da utvrdi odgovorne za loše stanje u pojedinim oblastima.
– One koji su zadužili društvo dobrom treba nagraditi, a oni koji nijesu sankcionisati – zaključio je Lacmanović.
M.S.

---

Pred novom vlašću zadatak da bude bolja
Povodom međunarodnog dana prava javnosti da zna, koji se obilježava 28. septembra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava nadu da će novo rukovodstvo Skupštine i budući sastav Vlade svoj rad zasnivati na principu transparentnosti. To, kako kažu, podrazumijeva uvažavanje a ne uskraćivanje prava javnosti da zna kako se donose i sprovode odluke od strane institucija i njihovih rukovodilaca.

– Nespojivo je sa proklamovanim zalaganjem za evropeizaciju društva da organi javnog sektora ostaju zatvoreni u dijelu informacija od javnog značaja. To se posebno vidi u tzv. „osjetljivim pitanjima” koja se odnose na tokove novca, zapošljavanja, ugovore sa privilegovanim firmama, itd. Poslednjim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama previše je toga ostavljeno predstavnicima organa na „slobodnu volju”, odnosno da sami procjenjuju koliko je infomacija potrebno dati javnosti na uvid. Time je održan privid transparentnosti, a suštinski je sistem postao još zatvoreniji. Prvostepeni organi i dalje pokazuju priličnu neodgovornost u odnosu na poštovanje prava javnosti da zna o čemu svjedoči i preko 3.500 žalbi koje su upućene AZLPSPI. Ističu se oni organi koji ćutanjem administracije krše pravo javnosti da zna, a posebno je pitanje i kako AZLP postupa po ovim žalbama. U godišnjem Izvještaju o stanju zaštite ličnih podtaka i stanja u oblasti pristupa infromacijama za 2019. godinu, AZLP navodi da je uspjela da „nagovori” prvostepene organe da u 857 slučajeva odgovore na dostavljeni zahtjev, čime je taj postupak značajno skraćen. Međutim, ovaj izvještaj ne daje uvid u prolazno vrijeme same AZLP i koliko je dana prosječno potrebno da se dobije odgovor od ovog organa, a praksa ukazuje da je izvan zakonskih rokova čime se, takođe, krši pravo javnosti da zna – navode u CGO-u.