Državne institucije su u poslednje četiri godine, odnosno od 2016. do kraja 2019, na službena putovanja potrošile 26.497.886 eura. U poslednje dvije godine je vidljiv rast troškova za službena putovanja, pa je tako 2016. taj trošak iznosio 5,9 miliona, u 2017. je porastao na šest, da bi već 2018. za putovanja državnih službenika i funkcionera bilo izdvojeno čak 7.275.597 eura. Prema podacima iz završnog budžeta, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, tokom 2019. na ime službenih putovanja je potrošeno 7.275.150 eura, što predstavlja probijanje predviđenog troška za 113.959 eura, jer su imali plan da potroše 7.161.792 eura. Podsjetimo, prilikom formiranja vlade 2016. najavljivano je da će se novac štedjeti, pa i na putovanjima, ali se to brzo zaboravilo i prekršilo.
U Udruženju Roditelji kažu kako su troškovi za službena putovanja i njihov rast dokaz da novca u državi ima, ali se on ne troši na pravi način. Prema riječima
Kristine Mihailović, od novca koji je potrošen za službena putovanja moglo je da se sagradi desetak vrtića i škola.
– Naravno oni moraju putovati, ali ti troškovi bi svakako mogli da budu mnogo manji, pa da umjesto trošenja za putovanja imamo sagrađenu školu ili vrtić. Mi smo u vrijeme krize shvatili koliko su zaista veliki problemi sa kapacitetima vrtića i škola. Takođe, mnoge ustanove su neadekvatne, te i pored nekih ulaganja koja imamo poslednjih godina problemi uporno opstaju – navodi Mihailovićeva.
Ona smatra da troškove putovanja svakako treba redukovati, a više ulagati u stvaranje uslova za bolji život, rast i razvoj djece i generalno društva.
Prema ocjeni
Marine Medojević, dugogodišnje humanitarne radnice i nekadaššnje predsjednice Banke hrane naša, sada već odlazeća, vladajuća garniitura se naputovala za dva života, te je konačno došlo vrijeme da se radi na poboljšanju standarda građana tako da putovanja budu navika običnih ljudi koji će moći da žive od svog rada životom dostojnim 21. vijeka.
– Država prvo mora da se oslobodi što prije ljudi koji sada primaju beneficije od države kako bi sačuvali budžet koji je u katastrofalnom stanju. Sve benificije koje su dosad imali moraju se pod lupom posmatrati od strane nezavisnog tijela koje će utvrditi kako se trošio novac poreskih obveznika. Stanovi, krediti i sve ostalo mora biti retroaktivno usklađeno sa onim uslovima pod kojima su građani dobijali isto – kaže Medojević.
Ona navodi da oko 70 odsto zaposlenih u Crnoj Gori ima primanja koja oko ispod potrošačke korpe, što znači da svega 30 posto ljudi, možda je čak i manji procenat, mogu da obezbijede minimalne potrebe koje prepoznaje Svjetska organizacija za hranu za održavanje života.
– Ako dodamo nezaposlene, jednoroditeljske porodice lišene alimentacije, invalidna i raseljena lica, one koje rade u sivoj zoni dolazimo do frapantnih podataka koliko se teško živi u Crnoh Gori. I onda imamo rasipanje novca na putovanja koja često državi i društvu ne donose nikakvu dobit, a imaju je samo oni koju putuju u vidu dnevnica i odsijedanja u luksuznim hotelima. Imali smo prilike u javnosti vidjeti od visokih funkcionera DPS-a da su se iz budžeta placali i kupovina veša. Socijalni kartom za koji je potrošen ogroman novac, a koji je trebalo da omogući da pomoć stigne do onih kojima je zaista potreban i da se iskorijene zaloupotrebe u korišćenju državne pomoći nije dao željene rezultate jer nije bilo političke volje za tim – smatra Medojević.
M.S.
Beneficije samo za miljenike režimaMedojevićeva kaže da su poslovi i beneficije dosad bili rezervisani samo za miljenike režima
Mila Đukanovića, njihive porodice, kumove i prijatelje.
– Vrijeme je da se to mijenja, da se dobija po zasluzi i radu, a ne poslušništvu. Ugledajmo se na države Skandinavije gdje su porezi visoki, ali je servis građana besprekoran, gdje je socijalna zaštita toliko visoka da se svaki građanin osjeća sigirno. Tamo javni prevoz koriste državni funkcioneri, tamo je pokazivanje bogatstva nekulturno. Kod nas je obrnuto – ukazuje ona.
)){kind=small}
