Uprava za imovinu oglasila je na prodaju 121 službeno vozilo, među kojima je i jedan blindirani „mercedes” čija je cijena 3.000 eura. Cijena vozila koja idu na doboš je od 300 do 7.270 eura, a ukupna cijena za svako vozilo koje je na prodaji je 98.710 eura. Početne cijene automobila nijesu i konačne, već se sprovodi licitacija za njihovu prodaju.
U isto vrijeme Uprava za imovinu prodaje u staro gvožđe 148 službenih automobila, a ona se prodaju po principu licitacije, pri čemu je početna cijena 0,10 eura po kilogramu.
Državne institucije su u poslednje četiri godine uvećale vozni park za 852 vozila, pa su u ovom trenutku funkcionerima i službenicima na raspolaganju 4.573 vozila u svojini Crne Gore. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) „Danu” je dostavilo podatke da se crnogorskim drumovima sa skraćenicom CG ili MN vozi 3.311, P oznaku ima 276, a bez službene oznake, odnosno civilne oznake ima 986 vozila, od kojih su 360 teretna, priključna, traktori i radna vozila.
Samo za gorivo za službena vozila građani će ove godine platiti preko 2,3 miliona, što pokazuju ugovori Uprave za imovinu, u koje je „Dan” imao uvid.
Prije četiri godine, tačnije u septembru 2016. godine, državne institucije su raspolagale sa 3.721 službenim automobilom, pri čemu 755 na registarskoj tablici ne sadrži skraćenicu CG ili MN. Tada je skraćenicu CG ili MN u registarskoj oznaci imalo 2.966 vozila u vlasništvu države.
U MUP-u navode da ne raspolažu podatkom o vrijednosti vozila u svojini države, ali smo u poslednje četiri godine bili svjedoci da su se za vozila ministara izdvajale stotine hiljada eura. Tako je MUP 2017. godine kupio tri nova automobila marke „mercedes” za potrebe premijera
Duška Markovića, koji su plaćeni 199.999 eura, dok je Uprava za imovinu za potrebe Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu
Srđan Darmanović, kupila jedan „mercedes” za čak 58.998 eura. Novi „mercedes” je trgovan i za ministarsku ekonomije
Dragicu Sekulić i plaćen je 56.508 eura.
M.S.
Dug samo raste, vozni park stabilanIako bi se po rastu voznog parka moglo naslutiti da Crnoj Gori u ekonomskoj sferi ide jako dobro, samo podatak o javnom dugu pokazuje da na tom polju i ne „cvjetaju ruže”. Poređenja radi, javni dug Crne Gore je 2016. godine, kada je odlazeća vlada preuzela kormilo države, iznosio 2,5 milijardi eura, a trenutne prognoze su da će on na kraju 2020. godine iznositi 3,7 milijardi eura. Osim toga, ove godine imamo drastičan pad broja zaposlenih, pa je tako u julu ove godine u Crnoj Gori posao, prema podacima Uprave za statistiku, imalo 174.170 građana, dok je u istom mjesecu 2016. godine ta brojka iznosila 185.659.
)){kind=small}
