Nacionalni Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou treba da ima dvije linije rada, a to su konkretni slučajevi i afere, a druga predlaganje izmjena zakonodavstva i strateških dokumenata i akata, kazao je za „Dan” član tog tijela i predsjednik Upravnog odbora Nevladine organizacije Institut Alternativa
Stevo Muk. Poručuje da je prioritet izmijeniti propise koji su dosad nedovoljno problematizovali pitanje korupcije, a tu prije svega misli na Zakon o javnim nabavkama.
– Gdje su velike pare tu je velika i korupcija. To isto mislim i za zakone o koncesijama i javno-privatnim poslovima. Treba poboljšati sve propise koji uređuju velike poslove jer oni znače i veći rizik od korupcije i mogućnost da visoki funkcioneri budu uključeni u takve radnje. Savjet mora dobro pretresti i Zakon o sprečavanju korupcije i iz ugla sprečavanja sukoba interesa i političkih kampanja, kako bi se sagledavalo i unapređenje rada Agencije za sprečavanje korupcije. Nadam se da ćemo za početak imati doprinos Vladi da predložimo izmjene tih zakona kao program rada za ovu godinu – istakao je Muk.
Dodaje da od većih slučajeva kojima će se Savjet baviti izdvaja sporne dodjele stanova funkcionerima u minulom periodu, te da po tom pitanju treba uraditi analizu – da se utvrdi šta je do sada urađeno na prikupljanju podataka i šta je nedostupno od dokumentacije.
– Moguće je da Savjet Vladi daje preporuke, ali i prijave nekom novom tužilaštvu kako bi ono moglo da djeluje po konkretnim slučajevima. Kažem novom tužilaštvu, jer ja lično nemam vjere u sadašnje Specijalno državno tužilaštvo. Nas nijesu ubijedili da su htjeli nezavisno da djeluju – izjavio je Muk.
On navodi da Savjet još nema program rada, te da još ne znaju kojim će se sve slučajevima baviti.
â– Moj fokus će biti tematske sjednice savjeta, prije svega čitav niz zakona kojima ćemo se baviti. Uradićemo program rada, pa onda vidjeti kojim redom će se ići – objašnjava Muk.
Očekuje da institucije počnu da skidaju oznake tajnosti sa brojnih dokumenata koji su ranije skriveni od javnosti.
– Onaj ko je neki dokument proglasio tajnim, on može i da skine tu oznaku tajnosti. Za to postoji postupak, ali to je sada odgovornost novih starješina organa. Ukoliko jesu otvoreni i podržavaju da se tajnost ograniči, a pristup informacijama proširi, sve će to predstavljati doprinos borbi protiv korupcije, ali je odgovornost na institucijama – naglašava Muk.
Očekuje da cijeli sistem bude od koristi Savjetu, a da on bude i od koristi njima.
– Najvažnije je da pogledamo čije su uloge i nadležnosti u cijelom sistemu borbe protiv korupcije, jer mi imamo Agenciju za borbu protiv korupcije, policiju, tužilaštvo, Državnu revizorski instituciju, interne revizore, imaćemo budžetsku inspekciju, u nekim organima se formiraju i posebna odjeljenja... Za početak treba sagledati cjelokupan sistem i da vidimo gdje bi i kako svi ti podsistemi mogli da budu komplementarni i da daju zajednički maksimum – zaključuje Muk.
M.S.
Nakon analiza da daju preporukeNa pitanje da li sa povećanjem broja institucija i radnih tijela koja se bore protiv korupcije možemo očekivati i bolje rezultate, Muk navodi da to ostaje da se vidi.
– Možda su neke organizacije potrebne, možda neke ne. Savjet je savjetodavno tijelo Vlade i u tom smislu bi trebao da nakon iscrpne analize da neke preporuke i da se vidi u kom pravcu da se ide – dodao je Muk.
)){kind=small}
