Izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti 2016. godine je oko 22.000 žena ostvarilo pravo na nadoknadu po osnovu materinstva, dok oko 60.000 majki koje su, takođe, imale troje i više djece nijesu dobile primanje zbog nejavljanja na biro rada, nedovoljnog broja godina radnog staža... Sagovornici „Dana” navode da ubuduće takvim pitanjima treba pristupati sistematičnije, te da je postojala diskriminacija majki tim propisom. Ocjenjuju i da je iluzorno očekivati povratak naknada.

​Pravnik Budimir Minić ocijenio da je naivno očekivati da će majkama biti vraćene nadoknade.

– Ne postoji ni najmanja mogućnost da se nadoknade vrate i iluzija je vjerovati u potpis koji je nekadašnja opozicija, sada vast dala majkama da će im vratiti nadoknade. U ogoljenoj državi kao što je naša, iluzija i naiva je očekivati da se vrati jedno tako davanje koje je veliki finansijski teret. Nema elementarnih uslova to. Realno, mi svi treba da budemo srećni ako država uspije da opstane finansijski – ocijenio je Minić.

On je podnio sudu u Strazburu na hiljade predstavki majki, te da se nada da će ta institucija ostati pri stavu da se stečeno pravo ne može ukidati. Minić navodi da je njegova argumentacija da je Ustavni sud pogrešno tumačio akt posmatrajući ga samo kroz prizmu diskriminacije, a ne sa aspekta nataliteta.

Iz Socijalističke narodne partije (SNP) iz čijih je redova stigao predlog izmjena zakona kojim su majke dobile nadoknade kažu da oko 22.000 žena kojima je ukinuto pravo zaslužuju pravdu, ali da o tome treba razgovarati.

– Sumnjam da državni budžet sada može podnijeti jedan takav trošak. Sa majkama kojima je uzeto stečeno pravo treba razgovarati, treba naći model kako da im se pomogne i da zajedno nađemo rješenje. Svima nam je jasno da je nova vlada zatekla ne budžet na nuli, nego u velikom minusu i da se sada čini sve da država obezbijedi likvidnost. Vjerujem da bi to majke i razumjele i da razumiju, ali sa njima se mora razgovarati – kazao je predsjednik i poslanik SNP-a Vladimir Joković.

On navodi da je istina da je prethodni akt isključio desetine hiljada žena, te da treba raditi na rješenju kojim bi se obuhvatile sve majke, posebno one koje imaju veliki broj djece i žive u selima, a sve sa ciljem povećanja nataliteta.

Poslanik Demokratskog fronta Simonida Kordić kaže da u tom političkom savezu nijesu zaboravili na potpis i obećanje da će kada budu vlast majkama vratiti nadoknade. Ona ističe da majkama treba vratiti prava koja su im oduzeta.

– Sveukupan položaj žena je nepovoljan, ali one daju veliki doprinos državi i on se mora prepoznati. Sa druge strane, moramo biti realni i imati u vidu da je DPS ostavio ekonomsku pustoš za sobom i prazan budžet, te devastiranu privredu. Očekujemo da će Vlada uz našu podršku oporaviti zemlju i da će se naći sredstva da se koriste i za ove svrhe. Treba ići sistematično i sagledati sve mogućnosti – naglasila je Kordićeva.

Ona navodi da ne treba odmah sve obećati, ali treba raditi u smjeru da se ženama vrate stečena prava.

– Treba raditi na tome da se stvori sistem koji će biti dostupan svima kojima je potreban vid podrške ili znak pažnje države prema građaninu. Žene iz sela najviše i rađaju i one moraju biti pod posebnom pažnjom države, ali sve treba raditi sistematično i planski - kaže Kordićeva.

Poslanik Građanskog pokreta URA Božena Jelušić smatra da moralna odgovornost da se majkama vrate stečena prava, iako nije optimistična kada su u pitanju mogućnosti. Ona ističe da je jedino ispravno i zakonito to da se stečena prava ne smiju oduzimati, jer to unosi pravnu nesigurnost i nepovjerenje građana u insitutucije države.

– Te naknade su dobile mnoge majke koje su bile i ostale gubitnice tranzicije i samo u tom dijelu sam u sebi opravdavala ovakav zakon. Međutim, on je bio duboko diskriminatoran i nije obuhvatao sve majke ili ih je diskriminisao ukoliko su imale manje od troje djece. Poseban problem je to što je ovaj zakon bio diskriminatoran prema ženama uopšte i što su se one njime faktički svodile na reproduktivnu funkciju. Grubo govoreći, žena koja nije uspjela da se ostvari kao majka je tim zakonom postajala žena drugog reda. Zakon je bio okidač da se žene u mnogo slučajeva povuku sa tržišta rada ili da napuste radna mjesta, dodatno su se pasivizovale, a na kraju izgubile ono što im je zakonom garantovano – izjavila je Jelušićeva.

Ona ističe da je dobro što se uvodi dječji dodatak i da je to dobar iskorak, ali nije dobro što novac neće dobiti sva djeca uzrasta do 18 godina koja žive u riziku od siromaštva, već ukupna populacija djece do šest godina.

– Zato će moj amandman biti usmjeren na to da u tekstu zakona piše da se ostvarena prava mogu revidirati kada u potpunosti bude implementiran socijalni karton građana. U uslovima kada postoje ozbiljni ekonomski problem i rastuća nejednakost, novac se mora usmjeravati ka onima kojima je najpotrebniji i koji nemaju isti pristup mogućnostima. Tako je trebalo razmišljati i kada se donosio zakon o majkama – kazala je Jelušićeva.

M.S.

---

U Crnoj Gori 175.000 majki
U Crnoj Gori ima oko 175.000 majki, od kojih je oko 82.000 njih rodilo troje ili više djece. Izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti početkom 2016. godine 22.000 majki sa troje i više djece je dobilo nadoknadu po osnovu materinstva, ali i radnog staža i boravka na birou rada, ali isti taj akt je ostavio bez novčane nadoknade oko 60.000 žena koje su imale isti ili veći broj djece, ali i oko 92.000 žena sa jednim ili dvoje djece.

Majke koje su primale nadoknadu više puta su istakle da one nijesu tražile taj zakon nego da su prihvatile da uživaju pravo koje im je država dala, a sagovornici „Dana” navode da bi za materinstvo trebalo uspostaviti podsticaje koji će sve žene držati u istoj ravni.