Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) u stečaju do 1. januara ove godine nije izdata integrisana dozvola, što bi značilo da bi dalji rad ovog preduzeća bio suprotan Zakonu o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine. S obzirom na to da KAP nije pribavio neophodnu dozvolu kojom se odobrava puštanje u rad postrojenja ili njegovog dijela, koji mogu imati negativne posledice po životnu sredinu, Ekološka inspekcija može zabraniti njegov rad ili ga kazniti i do 15.000 eura.
Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine potvrdili su u izjavi za „Dan” da do danas nijesu izdali integrisanu dozvolu Kombinatu aluminijuma Podgorica u stečaju. Rok za pribavljanje ove dozvole, izmjenama zakona, bio je produžen do 1. januara ove godine.
– KAP u stečaju se u zakonskom roku obratio Agenciji, zahtjevom za izdavanje integrisane dozvole. Rješenjem Agencije, zahtjev Kombinata aluminijuma Podgorica – u stečaju A.D. za izdavanje integrisane dozvole za rad postrojenja, odbijen je iz razloga što podnosilac zahtjeva nije operater, odnosno fizičko ili pravno lice koje, u skladu sa propisima, upravlja postrojenjem ili ga kontroliše ili je ovlašćeno za donošenje ekonomskih odluka u oblasti tehničkog funkcionisanja postrojenja i na čije ime se izdaje integrisana dozvola.
Naime, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je u proceduri izdavanja integrisane dozvole, utvrdila da KAP u stečaju nije operater prozvodnje u fabrici aluminijuma, već je shodno ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji iz 2014. godine, operater proizvodnje kompanija Uniprom DOO Nikšić, koja shodno Zakonu o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine je trebalo da podnese zahtjev za izdavanje integrisane dozvole. Uz zahtjev neophodno je, između ostalog, dostaviti i Program mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja propisanim uslovima, koje jedino može izraditi operater proizvodnje, u ovom slučaju kompanija Uniprom DOO Nikšić – pojasnili su iz Agencije, na čijem je čelu Nikola Medenica.
Kako ističu, kompanija Uniprom čiji je vlasnik Veselin Pejović izjavila je Ministarstvu održivog razvoja i turizma žalbu na rješenje Agencije. Ministarstvo je, kako navode, poništilo rješenje Agencije i predmet vratilo Agenciji na ponovni postupak i odlučivanje.
– Postupajući po rješenju ministarstva, a poštujući pozitivne zakonske propise i nakon sagledavanja svih činjenica, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine će u zakonskom roku donijeti novo rješenje – poručili su iz Agencije.
Naglašavaju da su članom 28 Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisane kaznene i prekršajne odredbe za pravna lica (operatere), koje obavljaju aktivnosti bez dozvole Agencije.
– Preduzimanje daljih mjera i radnji, u nadležnosti je Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore – Odsjeka za ekološku inspekciju, kao nadležnog organa – poručili su iz Agencije.
Iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu odgovarali na pitanja „Dana” upućena 4. januara Ekološkoj inspekciji.
Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisane su novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 eura za pravno lice ako otpočne rad postrojenja ili obavljanje aktivnosti bez dozvole. Zakonom su propisane kazne od 500 do 1.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu.
– Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se učiniocu prekršaja izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 do 3.000 eura – precizirano je kaznenim odredbama zakona.
Integrisana dozvola je odluka kojom se odobrava puštanje u rad postrojenja ili njegovog dijela, čiji sastavni dio čini dokumentacija sa utvrđenim uslovima kojima se garantuje da takvo postrojenje ili aktivnost odgovaraju zahtjevima predviđenim ovim zakonom. Ona je neophodna za postrojenja i aktivnosti koje mogu imati negativne uticaje na zdravlje ljudi, životnu sredinu ili materijalna dobra.
Zakonom iz 2005. godine bio je propisan rok do 1. januara 2015. da najveći industrijski zagađivači poput KAP-a, Termoelektrane Pljevlja i Toščelika Nikšić usklade rad svojih postrojenja i poribave integrisanu dozvolu. Kako taj rok nijesu ispoštovali, na predlog Vlade, zakon je izmijenjen i rok produžen do 1. januara 2018. godine.
Iz KAP-a su kazali da neće odgovoriti na pitanja „Dana”.
A.O.
Vlada traži tranzicione rokove
Vlada je ranije konstatovala da KAP u stečaju ni za deset godina neće moći da u svojim proizvodnim procesima primijeni najbolje dostupne tehnike (BAT), što je jedan od uslova za dobijanje neophodne integrisane dozvole za rad industrijskih postrojenja. Vlada je zadužila ministarstva ekonomije i održivog razvoja i turizma da intenziviraju komunikaciju sa predstavnicima operatera koji podliježu obavezi pribavljanja integrisane dozvole. Ministarstva održivog razvoja, vanjskih poslova i evropskih integracija zadužena su da u okviru Pregovaračke pozicije Crne Gore za poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene, sagledaju mogućnost traženja tranzicionih rokova za odlaganje primjene IPPC dozvole.