Sa računa glavnog Državnog trezora u prošloj godini isplaćeno je 20,2 miliona eura zbog sudskih sporova koje je izgubila država Crna Gora. Samo po osnovu sporova pokrenutih u 2017. godini država je izgubila 11,6 miliona, pokazuje informacija o sudskim sporovima u kojima postupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa. Vlada je juče objavila tu informaciju, sa imenima državnih službenika, funkcionera i građana koji su tužili državu, na čemu je, kako je ranije saopšteno, insistirao premijer Duško Marković. Objavljivanje imena građana koji su tužili državu u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocjenjuju skandaloznim, ističući da se radi o brutalnom kršenju ljudskih prava, te da izvršna vlast time direktno podstiče nezakonit rad.
Zaposleni u javnoj upravi su u prethodnoj godini najčešće tužili državu zbog neisplaćivanja naknada na koje su imali pravo po osnovu rada. Radi se o neisplaćenim naknadama za prekovremeni rad, neiskorišćenim pauzama u toku rada, godišnjim odmorima, razlikama zarada, manje isplaćenim toplim obrocima, kamatama u kašnjenju isplate toplog obroka, regresa, manje isplaćenim penzijama i dr. Vlada je na pretposlednjoj sjednici kritikovala takav odnos državnih službenika, poručujući da će objaviti imena onih koji tuže državu i ukazala na, kako je konstatovala, „zabrinjavajući odnos prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti“. Na sjednici Vlade, koja je održana 8. marta, ukazano je na slučajeve da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta. Međutim, prema informaciji koja je juče objavljena, u svim predmetima u kojima je određena vrijednost spora, svega ih je 16 gdje je ta vrijednost ispod 50 eura.
Iako je zamjerila zaposlenima što „ugrožavaju“ finansijsku stabilnost države traženjem onoga na šta imaju pravo ili misle da im pripada, Vlada se još nije pozabavila odgovornošću rukovodnog kadra koji nije poštovao zakone i ostale propise, po kojima zaposlenima pripada pravo na odmor, uvećanu zaradu zbog prekovremenog rada i slično.
U informaciji je navedeno 966 tužbi koje su u periodu od 1. oktobra do 30. decembra 2017. godine dostavljene Zaštitniku, u kojima je tužena država Crna Gora. Od tog broja, 782 predmeta su iz oblasti rada, a u preko 70 odsto slučajeva tuženi su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija. U 711 predmeta nije određena vrijednost spora, dok je u ostalim označena vrijednost od 6.021.842 eura. Od te cifre samo je u jednom predmetu vrijednost procijenjena na 2,5 miliona eura, i u tom slučaju se ne radi o radnom sporu. Državu je u tom slučaju tužila firma „A-Kop“ iz Podgorice, koja traži naknadu štete u tom iznosu.
U predmetima gdje je vrijednost spora određena, najmanje je onih u kojima je ona nekoliko desetina eura, što je Vlada posebno naglasila, aludirajući na „dil“ između advokata i zaposlenih zbog podjele troškova postupka.
Zaposleni u javnoj upravi su u velikom broju slučajeva potraživali od 100 pa do 11.000 eura po osnovu radnih sporova.
Pored spora od 2,5 miliona, od države se potražuju 2,22 miliona eura, i tu se radi samo o predmetima gdje je vrijednost procijenjena na preko 10.000 eura. Znatan broj radnika potražuje iznose od po nekoliko stotina do više hiljada eura zbog toga što su zakidani na zaradu.
Među onima koji su tužili državu je i bivši zet lidera DPS-a Mila Đukanovića, Mehmed Kolarević. U ovom slučaju vrijednost spora je procijenjena na 51.000 eura, a novac od države traži zbog „naknade štete i činidbe“. Građanin Zoran Ostojić traži naknadu štete, zbog neosnovanog lišenja slobode, u vrijednosti 150.000 eura. Državu je krajem godine tužio i Rožajac Safet Kalić, koji potražuje 20.000 eura. Zbog neisplaćenih noćnih i prekovremenih sati državu tuži i inspektor Đoka Golubović, kao i bivši načelnik Centra bezbjednosti Pljevlja Peđa Tanjević.
Kao jedan od građana koji su tužili državu navodi se i bivši predsjednik budvanske opštine Rajko Kuljača, koji zbog „isplate duga“ traži 7.970 eura. Kao tuženi navedeni su Dragan Marović i drugi. Državu su tužili i Nikola Bajčetić iz Demokratskog fronta (DF), Vanja Ćalović Marković iz MANS-a, dekan Pravnog fakulteta Velimir Rakočević i dr.
Premijer Marković je tražio da se sa informacije Zaštitnika ukloni oznaka tajnosti sa obrazloženjem da ovakvi slučajevi „ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti, već da, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu“.
Politički direktor Građanskog pokreta URA Rade Milošević smatra da objavljivanje imena državnih službenika koji su tužili državu predstavlja hajku na sve slobodne građane koji žele funkcionisanje pravne države. Poručio je da ti ljudi nijesu neprijatelji države kako Vlada želi da ih predstavi, ističući da je „neki od najvećih neprijatelji ove države sjede u aktuelnoj Vladi ili povlače konce iza pozornice“. Milošević je pitao premijera Duška Markovića zašto nije ovako burno reagovao kada je brat nekadašnjeg premijera Aco Đukanović tužio državu i od nje uzeo 10,5 miliona eura.
– Zašto u njegovoj Vladi i danas sjede ljudi koji su morali snositi odgovornost za ovu aferu, u javnosti poznata kao „Limenka“. Da li Marković hoće da zažmuri, i izbriše iz sjećanja građana to što je direktor Direkcije za željeznicu, inače funkcioner SD-a Nebojša Obradović, platio skup svoje stranke državnim novcem – pitao je Milošević.
Smatra da bi bilo lijepo čuti da Marković pozove na odgovornost i stavi na stub srama one koji su učinili da građani plate 132 miliona eura duga vladinog ruskog partnera Deripaske.
U MANS-u smatraju da je ovaj potez Vlade svojevrstan skandal. Iz te NVO su poručili da optuživanjem službenika, koji zaštitu svojih prava traže na sudu, podrivaju finansijski sistem države, a javnim objavljivanjem njihovih imena izvršna vlast stigmatizijuje te službenike i pravi svojevrsnu „listu za odstrel“ nepodobnih u državnoj upravi.
– Objavljivanjem imena državnih službenika i stavom da oni rade protiv države i da podrivaju finansijski sistem države, Vlada je direktno pozvala rukovodeće kadrove u državnoj upravi da se obaračunaju sa takvim službenicima. Smatramo da onaj ko tvrdi da se država i njen finansijski sistem podrivaju traženjem zaštite povrijeđenih prava na sudu, a ne kršenjem zakona i prava od strane odgovornih lica, ili je totalna pravna neznalica ili je glavni organizator i podstrekač nezakonitog rada – poručili su iz MANS-a.
Pored toga, u MANS-u smatraju da se objavljivanjem imena državnih službenika masovno krše osnovna ljudska prava jer Vlada, kako cijene, direktno vrši pritisak na državne službenike da odustanu od tužbi radi zaštite svojih prava.
– Tako izvršna vlast svim službenicima koji su tužili državu, kao i onima koji bi to mogli da urade ubuduće, ograničava osnovno ljudsko pravo – pravo pristupa sudu. Sa druge strane, izvršna vlast koju godinama prate više nego ozbiljne sumnje u korupciju koja istinski podriva finansijski sistem države, nastavlja da radi u tajnosti, što je ambijent koji najviše odgovara akterima korupcije na najvišem nivou. Tako se premijer, koji u državnim službenicima prepoznaje državne neprijatelje samo zato što traže zaštitu svojih prava na sudu, potrudio da sav materijal sa sjednica Vlade proglasi tajnim – saopštili su iz te organizacije.
Smatraju da je višestruko veći interes javnosti da zna na koji način Vlada i njen premijer donose odluke, ko su pravna lica koja duguju državi stotine miliona eura poreza i doprinosa i u kakvoj su vezi sa premijerom i izvršnom vlasti.
– Ko su poreski insprektori koji su nevršenjem službenih dužnosti omogućili da poreski dug bude u tako velikom iznosu i da veći dio bude nenaplativ. Premijer i Vlada su se pobrinuli da te podatke nezakonito proglase tajnim jer bi njihovim objavljivanjem svakako javnost mogla da vidi koliko izvršna vlast zapravo podriva finansijski sistem države i koliko je izvršna vlast odluke donosila u interesu države, a koliko u privatnim interesima određenih lica. Takođe, premijer i Vlada su morali da objave imena rukovodećeg kadra koji je nezakonitim radom kršio prava državnih službenika i pričinjavao im štetu. Prikrivanjem njihovih imena i objavljivanje imena službenika koji zaštitu prava traže na sudu, Vlada i njen premijer otvoreno pokazuju da oni stoje iza nezakonitog rada i da su upravo oni ti koji državi pričinjavaju štetu – poručuju iz MANS-a.
A.O.


Vlada: Ispitaćemo odgovornost starješina

Savjetnik premijera Duška Markovića, Srđan Kusovac najavio je juče da će Vlada ispitati odgovornost starješina.
- Vlada će preispitati odgovornost starješina zbog toga što dio odgovornosti za nastavak ovog problema svakako snose starješine organa - kazao je Kusovac za TV Vijesti, ocjenivši da ovi slučajevi pokazuju da imaju problem sa lojalnošću i službeničkom etikom.