Svaka treća osuđujuća presuda izrečena u prošloj godini za krivično djelo nasilje u porodici, bila je uslovna, pokazuju podaci Vrhovnog suda. Sudovi su lani izrekli 145 osuđujućih presuda, od kojih je 40 odsto, odnosno 58, bilo uslovnih, a 62 zatvorske.
Kada se sabere broj uslovnih i novčanih kazni, rad u javnom interesu i sudske opomene (ukupno 77) jasno je da je ovakav vid kažnjavanja dominantniji pred crnogorskim sudovima u odnosu na zatvorske kazne.
Izvršni direktor Sigurne ženske kuće (SŽK) Ljiljana Raičević kazala je da se od početka godine bilježi porast nasilja za oko 18 odsto. Prema njenim riječima, ne postoji uporedna statistika da li taj podatak zaista ukazuje na porast nasilja ili je veća svijest žena da prijave nasilje. Ona je dodala da je veći broj prekršilaca zakona, ali da zabrinjava veliki broj uslovnih kazni. Raičevićeva ocjenjuje da takva kazna može zaista biti opominjuća za jedan broj ljudi, a da je moguće da na takvu statistiku utiču i same žene – žrtve nasilja, koje pred sudom nerijetko traže opomenu ili uslovnu osudu za nasilnika, iz raznih razloga.
– Međutim, sud ne smije da uzima u obzir niti njenu želju ni da procjenjuje kroz njene oči, jer je to najčešće žena koja je dugo vremena ćutala zbog nasilja. Takve presude daju poruku ostalim nasilnicima da mogu nekažnjeno da prođu – ocijenila je ona.
Smatra da policijski službenici i sudije treba edukativno da utiču na žene i da im objasne šta znači uslovna osuda, odnosno da će svako novo nasilje značiti direktnu zatvorsku kaznu.
– Sud ne uzima u obzir seksualno zlostavljanje koje žene često trpe u braku. Sudije ne pitaju za dodatno nasilje koje one trpe, u kući, na poslu. Žene veoma često trpe proganjanje i ne znaju da se ono kažnjava do dvije godine zatvora – naglasila je Ljiljana Raičević. Dodala je da su se konačno izborile da proganjanje bude shvaćeno kao vid zlostavljanja. Na teritoriji Crne Gore u prošloj godini registrovano je 200 krivičnih djela za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, i šest krivičnih djela koja se dovode u vezi s nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije. To predstavlja porast u odnosu na godinu prije, kada je registrovano 198 takvih krivičnih djela. Tužilaštvima su procesuirane 203 krivične prijave protiv 203 lica, od kojih je 193 muškog (od kojih su pet maloljetna lica), a 10 ženskog pola.
– U ovom periodu, 42 lica su povratnici u izvršenju krivičnih djela nasilja u porodici. Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 223 lica, 164 ženskog i 59 muškog pola. Od ukupnog broja žrtava, 23 su maloljetna lica i 14 ženskog i devet muškog pola – pokazuje statistika državnih institucija.
Podaci o slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici iz različitih izvora za prošlu godinu pokazuju da je Uprava policije lani podnijela 1.272 prekršajne prijave zbog izvršena 1.392 prekršaja iz člana 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Prekršaje su, kako je navedeno, izvršila 1.403 izvršioca, od kojih je 1.105 muškog pola, a 298 ženskog pola. Zbog kršenja ovog zakona registrovana su 203 povratnika u izvršenju prekršaja.
– Žrtve izvršenih prekršaja su 1.524 lica, od kojih je 919 ženskog, a 605 muškog pola – pokazuju podaci za prošlu godinu.
Policijski službenici su lani u 46 slučajeva izrekli naredbu nasilniku o udaljenju ili zabranu vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, a u broju takvih naredbi prednjačio je Centar bezbjednosti Nikšić – 30.
Lani je u tri slučaja registrovana upotreba hladnog oružja, noža. U dva slučaja je registrovana upotreba vatrenog oružja i oba su ishodovala smrću žrtve nasilja.
Policijski službenici su u 2017. godini u skloništa uputili 63 žrtve ženskog pola i 25 djece.
Pred sudovima za prekršaje u prošloj godini bilo je 1.790 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Od tog broja, završeno je 1.366 predmeta ili 76,31 odsto.
– Predmeti su završeni tako što je izrečeno: novčanih kazni – 443, kazni zatvora – 103, uslovnih osuda – 179, opomena – 95, vaspitnih mjera – osam. U pet predmeta je odbačen zahtjev, u 47 predmeta je obustavljen postupak, u 428 predmeta donijeta oslobađajuća odluka, dok su 52 predmeta riješena na drugi način. Takođe, ukupno su izrečene 302 zaštitne mjera, i to: udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje – 31, zabrana približavanja – 65, zabrana uznemiravanja i uhođenja – 149, obavezno psihijatrijsko liječenje i liječenje od zavisnosti – 55, jedan obavezni psihosocijalni tretman i jedno oduzimanje predmeta – navodi se u izvještaju.A.O.

Među zlostavljačima najviše nezaposlenih

Prema raspoloživim podacima državnih institucija, na uzorku od 1.296 nasilnika, njih 756 ili 58,33 odsto su nezaposlena lica. Na uzorku od 988 nasilnika ili 62,81 odsto od ukupnog broja nasilnika, njih 277 ili 28,03% odsto ima osnovno obrazovanje, 643 (65,08 odsto) srednje obrazovanje, dok 68 (6,88 odsto) ima višu ili visoku stručnu spremu.