Najveći zagađivači u Crnoj Gori, među kojima su Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) i Željezara Nikšić, ni nakon 13 godina nijesu pribavili integrisane dozvole za rad, a zbog neusklađivanja rada postrojenja sa ekološkim standardima, plaćaće kazne i do 40.000 eura. Novčane kazne u gotovo trostruko većem iznosu od dosadašnjih predviđene su izmjenama Zakona o intergisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, koje je juče u parlamentu predstavio ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
Usvajanjem ovog zakona, kazne će biti povećane sa maksimalnih 15.000 na maksimalan iznos od 40.000 eura.
Radulović je juče pred poslanicima objasnio da je za postrojenja, koja podliježu obavezi pribavljanja intergisane dozvole za rad, 2005. godine dat rok do 1. januara 2015. da se pribavi takva saglasnost. Objasnio je da se integrisanom dozvolom odobrava rad industrijskog postrojenja, potencijalno ozbiljnog zagađivača, čiji se rad reguliše tom dozvolom, koja uslovljava poštovanje graničnih vrijednosti emisija.
– U predviđenom zakonskom roku intergisanu dozvolu su od 10 dobila ukupno četiri postrojenja, i to Deponija DOO Podgorica, Pro gas DOO Podgorica, Fab lajv Podgorica, Alulajn Bijelo Polje, DOO Možura Bar. Kako među njima određeni broj postrojenja, među kojima i najveći sistemi u oblasti prerađivačke industrije i energetike u ovoj oblasti, nijesu dobili ovu dozvolu, Vlada je 2015. predložila produženje rokova. Rok je produžen do 1. januara 2018. U skladu sa novim zakonskim rješenjem i revidovanom listom postrojenja, za pet postrojenja bilo je predviđeno da se pribavi intergisana dozvola, a to se odnosi na fabrike Željezara Nikšić, DOO Kovačnica Podgorica u stečaju, KAP AD u stečaju, Termoelektrana Pljevlja i Panto market – svinjogojska farma Spuž u stečaju. Na dan 1. januar 2018. nijedno od tih pet postrojenja nije imalo intergisanu dozvolu – naglasio je Radulović.
Naveo je da je Agencija za zaštitu prirode 23. marta izdala dozvolu EPCG za postrojenje TE Pljevlja.
– Tako u Crnoj Gori trenutno postoje četiri identifikovana postrojenja koja podliježu obavezi pribavljanja IPPC dozvole, a MORT je pristupilo izradi zakona prema kojem će se za operatere koji nijesu pribavili dozvolu do 1. januara 2018. novčane kazne više nego udvostručiti – rekao je ministar.
Radulović je precizirao da se ovim zakonskim izmjenama nije išlo u pravcu produženja roka za pribavljanje IPPC dozvole jer ova zakonska obaveza postoji punih 13 godina.
– Procijenjeno je da je dosadašnji rok koji je bio dat operaterima bio razuman – naveo je on.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Branko Radulović kazao je da je za poglavlje 27 svega 10 odsto pregovaranje, a ostalo je ispunjavanje standarda.
Daliborka Pejović iz Demokratske partije socijalista (DPS) naglasila je da su upozorenja koja Crna Gora dobija od Evropske komisije u poslednjim izvještajima ozbiljna, te da pored životne sredine posebno zabrinjavaju poglavlja konkurencije i javnih nabavki, gdje je, kako je kazala, u odnosu na sva ostala poglavlja jedino napravljen nazadak.
Ona je istakla da nedostaje analiza trenutnog stanja životne sredine, odnosno egzaktnost u toj analizi ili dijagnoza stanja.
– Do dana današnjeg u Crnoj Gori nijesmo riješili jednu ključnu dilemu – da li u procesu prilagođavanja ovih postrojenja treba više da se rješava problem sa zagađenjem ili će mnogo više novca biti potrebno kada uđemo u EU, unesemo zagađivače u nju, i po tom osnovu plaćamo penale, odnosno takse. To treba uraditi što prije, da vidimo da li koga i na koji način guramo u dodatne finansijske probleme i da bismo odredili adrese koje će na kraju plaćati ovu vrstu danka – naglasila je Pejović.
Poslanik Goran Danilović je kazao da su investitori koji su kupovali na osnovu procesa privatizacije „kupili“ i brigu o otpadu, te da nijesu dužni da im rokove produžavaju u nedogled, bez ikakvih sankcija.
– Ne želim da pravdam ljude koji su po netržišnim cijenama došli do najvećih resursa koje Crna Gora ima, da im se produžavaju rokovi zbog toga što ta gospoda ostvaruju profit, ali im ne pada na pamet da sprečavaju intergisano zagađenje ili da kontrolišu životnu sredinu koja je zajednička. Novac koji oni zarađuju nije zajednički, on je njihov. Ovdje stalno pomažemo onome ko već ima privilegiju i ko je jednom naplatio, a uništavamo zajednički prostor, na način da su posledice trajne – konstatovao je Danilović.
Ministar Radulović je odgovorio da ekološki inspektori sada imaju dodatni instrument u svojim rukama, te da pored novčanih kazni mogu i da zatvaraju postrojenja.
– Sad u svojim rukama imaju instrument da ga kazne, i to nigdje ne piše koliko puta mogu da ga kazne po 40.000 eura i za koje prekršaje – rekao je on.
A.O.


I dosad kršili zakon bez sankcija

Poslanik DF-a Jovan Vučurović sumnja da će se ove kaznene odredbe primjenjivati, ocijenivši da se kršenje ovog zakona ne može završiti prekršajnim kaznama.
– Ovakvo kršenje zakona je u rangu nekih težih krivičnih djela jer su ugroženi ljudi i njihovo zdravlje i životna sredina. Ne vidim koje su sankcije snosili zbog toga što su rokovi probijeni. To navodi na činjenicu da postoje oni koji nesmetano i nekažnjeno mogu da krše svoje zakonske obaveze jer su očigledno u raznim dilovima sa režimom ili je neko iz vlasti na čelu tih preduzeća. Ako nije tako, onda čekamo da vidimo narednih dana kako vlada kažnjava ova preduzeća i takozvane strateške partnere i vlasnike – kazao je Vučurović.
Predrag Sekulić iz DPS-a smatra da se zanemaruje činjenica da svaki građanin ponaosob ima obavezu da vodi računa o životnoj sredini.
Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije (SDP) kazao je da je zakon mijenjan dva puta, kako bi se odložila primjena, ali da obaveza ne može nestati.
– Mi možemo odlagati obavezu, ali će nas ona sačekati i biće skuplje – poručio je on.
Poslanik DF-a Ljiljana Đurašković pitala je šta je 5.000 ili 40.000 eura za jednu veliku firmu kao što je Kombinat. Ukazala je da su Pljevlja grad sa najvećim zagađenjem u Evropi, te da je skoro svaki peti smrtni slučaj u tom gradu povezan sa zagađenjem vazduha.
Njena koleginica iz poslaničkog kluba Branka Bošnjak ocijenila je da zakon jeste korak unaprijed, ali da je 13 godina postojala prilika da se kazne zagađivači, a to se nije dešavalo.