Elektroprivreda Crne Gore je lani potrošila 8.837.604 eura za realizaciju aktivnosti iz programa mjera ekološkog prilagođavanja postojećeg postrojenja Termoelektrane Pljevlja, a da pritom neke od glavnih aktivnosti, među kojima su i tenderske procedure, nijesu ni započete. Od pet velikih zagađivača okoline jedino je Termoelektrana Pljevlja prošle godine dobila integrisanu dozvolu za rad koja se izdaje na pet godina i ona ima obavezu da do 2023. ispoštuje stroge ekološke standarde i rekonstruiše postrojenje.
Kako pokazuje izvještaj EPCG, koji je dostavljen NVO MANS na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, glavne aktivnosti koje su lani realizovane odnose se na deponiju Maljevac, dok se oko Termoelektrane suštinski ništa nije ni radilo.
– U 2018. je završena izrada i revizija glavnog projekta nastavka odlaganja i fazne rekultivacije deponije Maljevac. Takođe, završeno je i izmještanje dalekovoda Piva–Pljevlja, sjeverna trasa, dio preko deponije Maljevac. Objavljivanje tendera za izvođenje radova kao i tendera za radove po rekultivaciji očekuje se u prvom kvartalu ove godine – navodi se u izvještaju EPCG.
Ipak, ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da se sa realizacijom aktivnosti nije počelo ažurnije, jer je u pitanju projekat od oko 40 miliona eura, a tenderske procedure koje su planirane za ovu godinu mogu se i te kako odužiti zbog žalbenih postupaka i procedura.
Agencija za zaštitu životne sredine prilikom izdavanja integrisane dozvole EPCG za Termoelektranu utvrdila je da se otpadne vode iz procesa rada tog postrojenja ne prečišćavaju i ispuštaju se u Paleški potok, Vezišnicu i posredno u Ćehotinu. Zbog toga će EPCG morati da izgradi sistem za prečišćavanje otpadnih voda u periodu 2019–2022. godine i da riješi problem deponije pepela šljake Maljevac. Osim toga, EPCG je dužna da do 2022. godine realizuje projekat ekološke rekonstrukcije postrojenja Termoelektrane, sa čim se još nije ni počelo.
Agencija je izdala uslovnu dozvolu Termoelektrani na osnovu preporuke Vlade iako je prethodno odbila da je izda Toščeliku i Kombinatu aluminijuma. Bez integrisane dozvole, za koju je rok za pribavljanje bio 1. januar prošle godine, preduzećima koja su veliki zagađivači životne sredine, po zakonu nije moguć rad.
Integrisanom dozvolom je precizirano da je Termoelektrana ograničena na ukupno 20.000 radnih sati, do 31. decembra 2023. godine. Samo prethodne godine potrošena je skoro polovina.
–U skladu sa poglavljem radno vrijeme, operater EPCG dostavlja evidenciju o broju iskorišćenih radnih sati za prošlu godinu, kao i o ostatku neiskorišćenog broja radnih sati dozvoljenih za preostali rad postrojenja. Naime, broj iskorišćenih radnih sati za 2018. iznosi 7.081 radni čas, dok ostatak neiskorišćenog broja radnih sati dozvoljenog za preostali rad postrojenja iznosi 12.919 – navodi se u dopisu EPCG koji je dostavljen MANS-u.
M.S.
Zabranili pristup dokumentacijiEPCG je zabranila pristup kompletnoj tenderskoj dokumentaciji pošto je izabrala kompaniju koja treba da izradi projekat rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane u Pljevljima vrijedne preko 40 miliona eura. Energetska kompanija je krajem 2017. raspisala tender za izradu idejnog projekta ekološke rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane Pljevlja, pošto su propali svi pregovori sa inostranim partnerima u vezi sa izgradnjom drugog bloka. Na tenderu čija vrijednost je bila procijenjena na 900.000 eura pobijedila je njemačka kompanija Steag energy, koja je za izradu projekta rekonstrukcije tražila oko 660.000 eura. MANS je koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama od EPCG zatražio ponudu koju je njemačka kompanija dostavila, kao i kompletan zapisnik sa otvaranja ponuda. Ova dokumentacija, kako su naveli, u prvom redu zapisnik sa otvaranja ponuda, sadrži bitne informacije na osnovu kojih se može provjeriti zbog čega je EPCG izabrala ovu kompaniju i na osnovu kojih kvaliteta. Osim toga, zapisnik sadrži informacije o tome da li je kompanija Steag energy zaista i ispunila tenderske uslove, ali prije svega da li je njihova ponuda bila najbolja.
)){kind=small}
