Pred sudovima u Crnoj Gori u ovom trenutku vodi se 10.136 sudskih sporova protiv države, saopštila je za „Dan“ zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragana Đuranović. Ona precizira da od tog broja u kancelariji u Podgorici zastupaju državu u 7.578 sporova, u Bijelom Polju 1.064 i u Kotoru 1.494.

– U 2020. godini shodno usvojenom izvještaju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u prva tri kvartala 2020. godine u kancelarijama u Podgorici, Bijelom Polju i Kotoru izgubljen je 771 sporov (usvojen tužbeni zahtjev), dobijena su 53 spora (odbijen tužbeni zahtjev) i djelimičan uspjeh u sporu 106. Ove godine država je po osnovu sudskih sporova izgubila 3.653.582,79 eura po osnovu glavnog duga, dok je dobijen iznos 29.851.143,78 eura po osnovu glavnog duga – navodi Đuranović.

Na pitanje na šta se odnose sporovi koji se vode protiv države, Đuranović kaže da je najviše onih zbog kršenja prava u oblasti rada.

– Sporovi koji se vode protiv države odnose se na sporove za naknadu materijalne štete iz rada (neisplaćeni prekovremeni rad, rad noću, rad u dane praznika, neiskorišćeni godišnji odmori, manje isplaćeni redovan rad, topli obrok, granični dodatak, manje isplaćena zarada i dr.), zatim sporovi po osnovu manje isplaćene penzije, po osnovu naknade nematerijalne štete zbog povrede na radu, naknade nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode, naknade materijalne štete prouzrokovane neosnovanim lišenjem slobode, sporovi za utvrđenje prava svojine, za naknadu materijalne štete za faktički zauzetu imovinu, sporovi za naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, sporovi za isplatu duga za izvršene usluge, isporučenu robu, izvedene radove, sporovi povodom koncesione naknade – navodi ona.

Na pitanje kakva je situacija bila na kraju prošle godine, Đuranović navodi da su lani u kancelarijama u Podgorici, Bijelom Polju i Kotoru izgubili 2.180 sporova, dobili 311, djelimično je dobijeno 312, a povučena tužba u 297 slučajeva.
– U 2019. godini izgubljen je iznos 9.313.037,62 eura po osnovu glavnog duga, dok je dobijen iznos 51.020.208,73 eura po osnovu glavnog duga – ukazuje Đuranović.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, prema Zakonu o državnoj imovni, pred sudovima i drugim državnim organima zastupa, u svojstvu zakonskog zastupnika pravnog lica, Crnu Goru, njene organe i javne službe čiji je osnivač država, a nemaju svojstvo pravnog lica. U slučajevima u kojima to priroda spora dopušta, prije pokretanja parnice ili drugog postupka preduzima potrebne mjere radi sporazumnog rješavanja spornog odnosa. Zaštitnik daje organima čija imovinska prava i interese zastupa, na njihov zahtjev, pravna mišljenja u vezi sa zaključivanjem imovinsko-pravnih ugovora i pravna mišljenja o drugim imovinsko-pravnim pitanjima.

M.S.

---

Podgorička kancelarija prati ostale
​Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa nadležnost ostvaruje na teritoriji Crne Gore kao jedinstven organ — bez podjele nadležnosti po mjesnom ili stvarnom principu, pa funkcionisanje kroz organizacione forme, odnosno kancelarije u Podgorici, Bijelom Polju i Kotoru, predstavlja rješenje koje omogućava postupanje pred svim sudovima i organima uprave. Odlukom Vlade određeno je da zaštitnik ima 10 zamjenika, od kojih po dva u kancelarijama u Bijelom Polju i Kotoru i šest u Podgorici. U Kancelariji u Podgorici se, osim zastupanja pred sudovima u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, odnosno organima uprave na područjima ovih sudova, koordinira i prati rad kancelarija u Bijelom Polju i Kotoru, čime se postiže istovjetno postupanje u istovrsnim postupcima. Osim toga, kancelarija u Podgorici daje pravna mišljenja o ugovorima i drugim pitanjima u vezi sa upravljanjem, korišćenjem i raspolaganjem državnom imovinom.